VijestiDnevnik Diane Budisavljević od jeseni u kurikulumu za osnovne i srednje škole Film je dobio službenu suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Strašne ŽeneModerata Fonte: Renesansna književnica i feministkinja ispred svoga vremena "Zar zaista vjerujete da je sve čemu nas povijest uči o muškarcima i ženama istina? Morate imati na umu kako povijest pišu muškarci, koji istinu govore jedino slučajno."
VijestiNovi naslovi u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku Lydia Sklevicky i Lilijana Burcar
VijestiObjavljena virtualna šetnja kroz žensku povijest Trešnjevke Muzej susjedstva Trešnjevka kvartovsku povijest bilježi i priča odozdo te u fokus stavlja teme rada, migracija, ženske povijesti i antifašizma.
Strašne ŽeneMirjana Gross – najbolja hrvatska povjesničarka "Do moje generacije o povijesti su pisali isključivo muškarci, a muza joj je ipak žena – Clio."
PravednostSanda Franković: Poznavanje povijesti kao izvor zajedništva u sestrinstvu Prenosimo intervju koji su za portal Radnička prava vodile Snježana Ivčić i Ana Vračar...
FeministyleKnjižničarke na konjima U vrijeme Velike depresije u SAD-u stanovnici ruralnih područja mogli su doći do knjiga samo na jedan način.
PravednostZsófia Lóránd: Seksualna revolucija u Jugoslaviji bila je dio patrijarhalnog sustava Knjiga "Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji" mađarske povjesničarke Zsófije Lóránd donosi povijest feminističkoga pokreta, ali i brojne osobne povijesti.
FeministyleVještice – od antičkih mitova do suvremene wicce Vještičarstvo - sve njegove stvarne i imaginarne veze s pretpatrijarhalnom religijom – predstavlja veliku temu u svim aspektima kulture.
Strašne ŽeneHipatija iz Aleksandrije – filozofkinja u žrvnju vjersko-političkih sukoba Živjela je u vremenu u kojem se žensko isticanje općenito dočekivalo sa zazorom no nisu joj osporavani ni znanje ni ugled ni moralni autoritet
Strašne ŽeneFatima al-Fihri, osnivačica prvog svjetskog sveučilišta Model visokog obrazovanja kakav danas poznajemo zasluga je Fatime al-Fihri, Arapkinje koja je u 9. stoljeću osnovala Sveučilište al-Qarawiyyin u Fezu (Maroko).
Strašne ŽeneDiana Budisavljević – junakinja Drugog svjetskog rata "To mi je bio najljepši dar koji sam u životu dobila - mogućnost da ljude oslobodim od sigurne smrti"
VijestiMapiranje progona vještica u Škotskoj Riječ je o nastavku istraživačkog projekta koji se bavi progonom vještica u 16 i 17. stoljeću.
PravednostMujeres Libres – spas žena od diktature osrednjosti Primarna politika bila je osnaživanje radnice i njezino osposobljavanje kako bi u budućnosti zauzela mjesto u društvu koje joj pripada.
PravednostIvan Simić: AFŽ nije uspio probiti patrijarhalnu strukturu Komunističke partije Liderke AFŽ su sve bile članice partije, cela karijera im je zavisila od partije, ali su videle probleme sa kojima se žene svakodnevno suočavaju i nemogućnost političke participacije te isključivanje iz najvažnijih političkih procesa.
PravednostZaboravljena povijest seksualnih zločina u Drugom svjetskom ratu Kako bi sačuvali zdravlje vlastite vojske, nacisti su uspostavili bordele u koncentracijskim logorima i teritorijima koji su okupirali.
VijestiMađarska znanstvenica napisala knjigu o feminizmu u Jugoslaviji Osnovno pitanje kojim se Lóránd bavi u knjizi je kako su jugoslavenske feministice prevodile zapadne koncepte i ideje na svoj jezik.
Strašne ŽeneKate Millet – Spolna politika iz vlastite točke gledišta "Mnoge žene za sebe ne bi rekle da su diskriminirane; ne vidim boljeg dokaza o njihovoj potpunoj uvjetovanosti."
PravednostKako je pozitivan priziv savjesti pridonio zaštiti reproduktivnih prava Henry Morgentaler zagovarao je reproduktivna prava i osnovao (tada ilegalnu) kliniku u kojoj je ženama omogućio siguran prekid trudnoće.
Strašne ŽeneTeuta – ilirska kraljica Odlučna i ratoborna vladarica o kojoj su sve do danas sačuvane brojne legende
PravednostAndrea Pető: Zaboravljena povijest žena u mađarskom fašističkom pokretu "Zanimalo me kakve su unutarnje borbe proživljavale podržavateljice radikalne desnice sa stranačkom birokracijom koja je nastojala marginalizirati žene."
KulturaDana Budisavljević: “Dnevnik Diane Budisavljević” nastao je iz mojih prirodnih pozicija dokumentaristice i montažerke "Nisam nikada ni zamišljala, niti željela biti redateljica igranih filmova, ali sam intuitivno osjećala da moram to savladati kako bih ispričala Dianinu priču."
PravednostSagledavanje uloge žena u ustaškom pokretu U sklopu seminara "Žene u ratu – žrtve, promatračice, počiniteljice" predstavljena je knjiga "Uključenost. Sudjelovanje. Nepravda. Žene i ustaški pokret" autorice Martine Bitunjac.
KulturaCrvena Rosa – život za revoluciju u stripu Kate Evans - karikaturistica, umjetnica, aktivistica, autorica i majka - autorica je biografskog stripa o Rosi Luxemburg 'Red Rosa' (Verso, 2015), a taj je grafički roman objavljen 2017. i na srpskom jeziku kao Crvena Roza
KulturaPredstavljen dugometražni igrani film “Dnevnik Diane Budisavljević” "Diana Budisavljević bila je drugačija heroina. Nije bacala bombe, nosila pištolj, niti bila ilegalka, već gospođa iz visoke građanske klase koja je sasvim drugim sredstvima krenula u riskantnu akciju."
Feministyle10 najluđih izjava o ženama kroz povijest Izjave poznatih povijesnih ličnosti dobro će vas oraspoložiti svojom glupošću i pokazati zašto je, usprkos svom seksizmu koji nas i dalje okružuje, dobro živjeti u 21. stoljeću
Strašne ŽeneCelia Sánchez – Bijeli jasmin Kubanske revolucije „Da je Batista uspio ubiti Celiju Sánchez između 1953. i 1957. godine nikada ne bi došlo do Kubanske revolucije niti bi postojala revolucija kojoj bi se Fidel i Che pridružili.“
FeministyleŽene koje su mogle inspirirati likove Igre prijestolja Kažu da i najbolja maštarija u sebi ima zrnce istine pa tako ni Igra prijestolja nije izuzetak.
Strašne ŽeneLaura Papo Bohoreta – prva balkanska feministkinja Autorica knjige 'Bohoreta – najstarija kći' Jagoda Večerina Tomaić upoznaje nas s likom i djelom Laure Papo Bohorete
VijestiŠpanjolska profesorica dobila 1,5 milijun eura za istraživanje ženskog pisma Za etabliranje glasova pojedinki čije je rad tradicionalno bio derogiran kao previše osoban ili kao “žensko pismo” u razdoblju od 1500. do 1780.
