Pravednost – VoxFeminae

Nema alternative: ukidanje društva i ženski neformalni rad

Nuklearna obitelj – osnovna jedinica reprodukcije društva – istovremeno proizvodi prisilu i nasilje kako bi se osigurale njene temeljne ekonomske funkcije.

Rušenje predrasuda o koprivama, ali i osobama s invaliditetom

Društveno poduzeće KopriVITA iz Koprivnice, koje je pokrenula Udruga "Bolje sutra", proizvodi prehrambene proizvode od koprive i zapošljava osobe s invaliditetom iz lokalne zajednice.

Kosjenka Laszlo Klemar: Povijest žena u vatrogastvu u Hrvatskoj neodvojiva je od povijesti industrije

„Vatreni zid“ predstavlja teško propusne strukture koje su ženama priječile ulazak u svijet vatrogastva.

Workplace Pride: Potrebna je veća suradnja civilnog i poslovnog sektora

U sklopu projekta „LGBTIQ Work Equality Alliance“ koji provode Prostor rodne i medijske kulture...

Čemu služe vještice?

Nataša Polgar u svojoj knjizi "Vještica na kauču" vodi nas na uzbudljivo psihonalitičko istraživanje konstrukcije vještica kao anti-majki i anti-žena.

Društvene poduzetnice za bolji život u Gračacu

Razgovarale smo s Slavicom Miličić, direktoricom društvenog poduzeća Održivo društvo d.o.o. koje je osnovala Udruga Prospero iz Gračaca.

Čežnja za LGBTIQ+ zajednicom van glavnog grada

Zavod Koroška Pride već dvije godine organizira Pride povorku u slovenskoj pokrajini Koruška.

Lica i naličja patrijarhata

Manjak empatije, egoizam, osjećaj superiornosti, prezir prema vlastitoj i tuđoj ranjivosti, izolacija, paranoja – sve to su simptomi narcisoidnog poremećaja ličnosti, psihičke baze patrijarhata.

HAZU primio nove članove – i dalje ostaje muški klub

Tanja Tolić komentira vijest da je HAZU primio 17 novih akademika, od kojih su samo dvije žene.

Tamara Puhovski: Želim ostaviti svijet boljim nego što sam ga našla

"Ja sam i Hrvatica i Židovka i Europljanka i kozmopolitkinja i aktivisktinja i poduzetnica i feministkinja. Pravednost i solidarnost, a ne pripadnost nekoj grupaciji, moj su identitet," kaže direktorica Impact Housea.

Prema kolektivizaciji kućanskog rada i skrbi

"Vratiti svoje vr(ij)eme: Istraživanje o raspod(j)eli kućnog rada među milenijalkama i zedovkama" rasvijetlilo je brojne izazove s kojima su se susretale mlade žene tijekom pandemije.

Maltretiranje u Mastersu

Konstantno skeniranje publike kako bi uočio potencijalne nasilnike, kao i autocenzura ponašanja, manirizma i flerta s drugim muškarcima u iščekivanju homofobnih idiota, sve to je stvorilo toksičnu atmosferu u kojoj se nije moguće zabaviti.

Ministarstvo prostora za bolje i pravednije gradove

Ministarstvo prostora, jedna od ovogodišnjih dobitnica BeFemove nagrade Bring the Noize, bavi se demokratizacijom upravljanja javnim prostornim resursima.

Duhovi u ormaru: Partnersko nasilje u queer vezama

Carmen Maria Machado u svom neobičnom memoaru progovara o često prešućivanim iskustvima obiteljskog nasilja u queer odnosima.

Je li medicina “slijepa” na spol?

Tradicionalne vrijednosti, prema kojima je uloga žene prvenstveno ona supruge i majke, kao i predrasude o nekontroliranim emocijama, dugo su kočile razvoj žena u medicini.

Dijalog Kiki Smith s hrvatskim umjetnicama i aktiviranje muzejskih zbirki

Izložba upoznaje domaću publiku s radom ove svestrane umjetnice, ali i zagovara veću zastupljenost žena u muzejskim zbirkama.

Zaželi socijalnu državu

Vladin program "Zaželi" namijenjen je zapošljavanju žena u nepovoljnom položaju kao gerontodomaćica, no ne nudi sustavno, dugoročno rješenje.

Marinella Matejčić: Biseksualne osobe i dalje su nevidljive u društvu

"Premisa da se biseksualna osoba 'odlučila' je brisanje njenog identiteta. Nije na nama da definiramo i prosuđujemo nečiju biseksualnost."

Ubio sam Almu

Poema Monike Herceg na temu femicida, potaknuta brojnim slučajevima obiteljskog nasilja i ubojstava žena od strane partnera.

Otkrivanje ženske povijesti Zadra

Studentice zadarskog Odjela za germanistiku u sklopu projekta "Frauengeschichte(n) in Zadar" istražile su žensku povijest grada.

Teorijska čitanka: Zašto koncept zatvora nije feministički

Velik dio feminističkog aktivizma zasniva se na podržavanju zatvorskih kazni i policijske intervencije u slučajevima seksualnog nasilja, pri čemu izostaje temeljita kritika kazneno-pravnog sustava.

Što čišćenje snijega ima s rodnom ravnopravnošću?

Bez rodne analize prihoda i rashoda državnog proračuna čak i one politike usmjerene ka osnaživanju određenog spola mogu doprinijeti povećanju nejednakosti u društvu.

Prostitucija u ‘Slobodnoj’ Dalmaciji: patrijahalni diskurs osude žena

U Hrvatskoj je prostitucija tabuizirana, osobe koje prodaju seksualne usluge kažnjavaju se, stigmatiziraju i marginaliziraju.

Imamo li pravo na menstruiranje na radnom mjestu?

Brojne žene u Hrvatskoj na svom radnom mjestu nemaju adekvatne higijenske uvjete za vrijeme menstruacije, kao ni mogućnost uzimanja bolovanja ili slobodnih dana zbog bolova ili obilnog krvarenja.

Izgradnja arhiva LGBT pokreta u Sloveniji

Suzana Tratnik od 2018. prikuplja i sortira građu u svrhu uspostave arhiva o lezbijskom i gej te širem LGBT pokretu.

Korak naprijed, korak natrag – novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti u Srbiji

Što donosi novi srpski Zakon o rodnoj ravnopravnosti i što o tome misle aktivistkinje, sociologinje i predstavnice civilne i kulturne scene?

Gabrijela Simetinger: Slovenski ginekolozi i ginekologinje prava žena stavljaju ispred osobnih uvjerenja

Ginekologinja Gabrijela Simetinger jedna je od dobitnica WoW nagrade u Sloveniji 2020. Glasna je borkinja protiv srama i stigme koji se vežu uz seks i seksualnost, a s njom su porazgovarale članice Platforme za reproduktivnu pravdu!

Analiza lokalnih izbora: Gdje je nestala rodna ravnopravnost?

Usprkos trendi jačanja nezavisnih kandidata_tkinja i novih stranki, iskustva i potrebe žena su i na ovim izborima izostale iz većine programa i istupa kandidata_kinja.

Lara Semeš: Natjecateljsko programiranje je odlična prilika za pokazivanje kreativnosti

"Možda je kompetitivnost između cura i dečkiju najizraženija kada cure postignu odličan rezultat na nekom natjecanju jer nam je uvijek drago kad prestignemo dečke."

Trebaju li nam izdvojena natjecanja za djevojke?

Neki smatraju da takva događanja šalju poruku da djevojke nemaju jednake sposobnosti kao dječaci, dok drugi vjeruju da tako mogu potaknuti djevojke da se uključe u STEM područja.