Pođemo li od pretpostavke da je jedan od najvažnijih preduvjeta za uspostavu rodne ravnopravnosti politička vidljivost, a zatim i afirmacija raznolikih iskustava, uloga medija nameće se kao jedna od ključnih pri pokretanju bitnih društvenih promjena. Nagli prijelaz s relativno konzervativnih masovnih na načelno mnogo liberalnije nove medije otvorio je prostor glasovima koji su prije pojave interneta, društvenih mreža i ostalih komunikacijskih platformi godinama (ne)namjerno bili ušutkavani.
Ipak, ovakva idealizacija nije posve zaslužena. Liberalizacija medijskog prostora pripremila je put za stvaranje liberalnijeg društva, no pod blještavu se egidu apsolutne slobode uz emancipatorske ideje uvukla i pokoja (medijskim sjajem dobro prerušena) konzervativna, pa čak i mizogina poruka. Valja se stoga zapitati prikazuju li masovni i novi mediji stvarnu sliku moderne žene, njezinih potreba i stavova o feminizmu, ili je slika koju stvaraju zapravo izobličena? U kojoj se mjeri suvremena žena može poistovjetiti sa svojom medijskom slikom, stvorenom na društvenim mrežama i internetu?
Ovaj će se članak kao odgovor na to pitanje osvrnuti na tri hrvatska web portala (i njihove pripadajuće stranice na Facebooku) koje se obraćaju prvenstveno ženama: neokonzervativni katolički portal Žena vrsna, konzumeristički i površni Zadovoljna.hr te feministički portal VoxFeminae.
Žena vrsna – konzervativni stavovi u liberalnom mediju
Feministički pokret i sve društvene promjene koje su ga pratile u privilegirano su središte pozornosti napokon stavile ženu, trudeći se redefinirati taj pojam i preispitati rodne uloge koje su u njega bile upisivane stoljećima. Iako su uslijed sveopće demokratizacije i liberalizacije društva jasnije definirana sva ljudska pa tako i specifično ženska prava, te su srušene mnoge ograde koje su pripadnicama ženskoga spola ograničavale napredak, bilo je iluzorno očekivati da će se taj osobni i društveni rast u svakoj od njih odvijati istim tempom i smjerom. Dobar primjer toga što se s društvom dogodi kada je ostvarena sloboda od, ali još uvijek u pojedinki nije sazrela sloboda za, nudi internetski portal Žena vrsna – dragocjenija od bisera.
Kao što dvije glavne urednice portala ističu, u pitanju je „prvi hrvatski portal za katoličke žene“ koji je „nastao kao plod devetnice Duhu Svetom i želje da otkrivamo biblijsko lice žene“. Cilj pokretanja ovakvog portala je „potaknuti u prvom redu sebe, a onda i drage čitateljice na vrsnost: bilo u očuvanju braka, bilo u podizanju djece, pažljivom uređenju doma ili pak biranju odjeće koja svjedoči Božji sklad“. I zaista, nakon samo nekoliko „klikova“ pred čitatelji(ca)ma se na tehnološki solidno osmišljenom portalu i pomoću medija 21. stoljeća, pojavljuje urednička vizija uzorne katolkinje, odnosno svijet „nadahnut starozavjetnom slikom žene vrsne“.
Nadalje, osam urednica doista (u apostolskoj maniri) ostavlja sve kako bi služile Kristu. Međutim, njihova je služba pomalo neobična: iako su sve visokoobrazovane, ove su žene odustale od potencijalnih karijera (često čak i zaposlenja izvan doma) te su umjesto toga odabrale „karijeru mame kod kuće“. Kao što jedna od urednica za sebe kaže: “ranije u životu postala je magistra matematike i fizike”, ali joj je onda Gospodin „providio muža i njihovom braku poklonio petero djece” pa sada „piše za portal Žena vrsna što je uvijek ispunjava milošću.”
Biografije ostalih urednica slične su ovoj – jedna je od njih prvenstveno „supruga brižnog i perspektivnog mladog Dalmatinca, majka jednog veselog dječaka“, a tek onda “psihologinja i licencirana FEMM edukatorica“; druga uz „diplomu magistre informatike izabire karijeru mame kod kuće i jednostavno – uživa“; a treća je udana „za najboljeg supruga na svijetu s kojim odgaja (za sada) osmero djece.“

Portal Žena vrsna služi kao svojevrsna platforma za repopularizaciju (ili očuvanje) patrijarhalnih vrijednosti, koje žensku ulogu u društvu omeđuju na rađanje djece i stvaranje obiteljskog doma. Odlučno tvrdeći da „Mame kod kuće nisu kućanice“ jer „Mama kod kuće [je] – izabrana karijera“, urednice ukazuju na sve dobrobiti ostanka s djecom, kao i na pitanje „Može li žena zakopati talente ostajući kod kuće s djecom?“, odnosno „Što će ti diploma ako ćeš ostati kod kuće?“
Međutim, ostati kod kuće i biti uzorna majka nije dovoljno. Posve u skladu sa starozavjetnom slikom žene, koju urednice Žene vrsne smatraju uzorom, idealna katolkinja trebala bi biti oprezna i u svom svakodnevnom ophođenju s ljudima izvan kruga svoje obitelji. Je li pošteno biti seksi?, pita se u istoimenom članku jedna od urednica te nastavlja s pitanjima koja već u prvim odlomcima najavljuju smjer njezine argumentacije: „Je li pošteno da te poželi nečiji brat, sin, muž, dijete, svećenik iako to ne traži?“ Nadalje, „Je li nasilno [! op.a.] prema muškarcu da iskorištavaš njegovu slabost i naklonost ljepoti ženskog spola, uzimaš je za bradu i okrećeš u smjeru sebe? Je li prema ženi pošteno? Prema tebi samoj? Prema njegovoj djevojci, majci? Je li prema dragom Bogu pošteno?“
Sasvim očekivano, autorica zaključuje da to nikako nije pošteno jer muškarcima nekad „zbilja bude teško nositi se s napastima samozadovoljavanja.“ Zatim svoju apsurdnu argumentaciju odvodi korak dalje, navodeći primjer djevojke koja je „voljela plijeniti pažnju u društvu svojim glasnim upadicama i uživala je privlačeći pozornost“ unatoč negodovanju svog partnera. Problem je bio u tome, objašnjava autorica članka, što je „njena priroda, njena ženska borba za svoja prava stršila ispred njih dvoje“. Srećom, „slomila ju je. Nelako. Malo po malo. Svaki put malim korakom“ te je tako „postajala tiša dopuštajući da on bude poseban“.
Srećom, ovakvi su konzervativni stavovi još uvijek iznimka, čak i u hrvatskom društvu snažno obojenom patrijarhatom.
Zadovoljna.hr – mogu sve, želim sve, moram sve
Uđete li na portal Zadovoljna.hr, koji na Facebooku ima 357 tisuća, a na Instagramu 187 tisuća pratitelj(ica), dočekat će vas sadržaj tematski i sadržajno više-manje jednak onome koji možete pronaći na bilo kojem portalu koji u svom opisu tvrdi da je „namijenjen ženama“.1 U nekoliko vrlo predvidivih rubrika (Moda & ljepota, Zdravlje & Prehrana, Posao & Obitelj, Ljubav & Sex, Dom & Uređenje, Kultura & Zabava), portal nudi površan pregled svih tema, jasno profilirajući svoju idealnu čitateljicu, a ona je (za razliku od „vrsne žene“) u pravom smislu riječi proizvod konzumerističke kulture.
U usporedbi s biblijskom vrsnom ženom, Zadovoljna je ozbiljna grešnica. Ona voli lijepu odjeću, posebno kada je nose poznate osobe, kozmetičke tretmane i hedonistički život te, posve predvidljivo, čezne za vitkom linijom.
Iako rubrika Zdravlje & Prehrana nudi znatan broj članaka o zdravlju i pripremi hrane, mnogi su članci orijentirani na temu mršavljenja, suptilno poručujući čitateljicama da su „zdravo“, „lijepo“ i „mršavo“ zapravo sinonimi. Ovaj imperativ potvrdit će i rubrike Ljubav & Seks, odnosno Kultura & Zabava, u koje se ideja održavanja vitkog tijela prelijeva iako naizgled s njima nema izravne veze.

Ipak, najozbiljniji nedostatak portala Zadovoljna.hr predstavlja gotovo oksimoronski naslovljena rubrika Posao & Obitelj. Iako „zadovoljne“ za razliku od „žena vrsnih“ ne grade karijeru brinući za obitelj, čitateljice Zadovoljne.hr daleko su od emancipiranih poslovnih žena. Rubrika posvećena njihovom „poslovnom“ uspjehu odgovara na pitanje „Kako dovesti u red svoje financije u sve težim životnim okolnostima?“ i „Prepoznajete li kod sebe osobine ljudi s pobjedničkim mentalitetom?“, no istovremenu nudi ideju za jedinstveni nakit od majčina mlijeka i predlaže 16 imena za djevojčice i dječake koja znače ‘Božji dar’.
Ovakav površan pristup poslovnom aspektu ženskog identiteta dijelom je moguće objasniti pojavom koju Meredith Douglas naziva prosvijećenim seksizmom:
“Žene su zahvaljujući feminizmu znatno napredovale – zapravo, potpuna je jednakost navodno već postignuta – pa je sada u redu, čak zabavno, ponovno oživljavati seksističke stereotipe o djevojkama i ženama. (…) Štoviše, prosvjećeni seksizam nameće tezu da žene upravo promišljenim korištenjem svojih lica, tijela, odjeće i seksualnosti mogu steći i uživati istinsku moć, moć koja je zabavna i koju će muškarci, umjesto da ju preziru, također prigrliti.“2
U modernom postfeminističkom društvu stakleni je strop možda i počeo pucati na nekoliko mjesta, no zrak koji kroz te pukotine dolazi ipak još uvijek nije dovoljno svjež da bi nas sačuvao od gušenja. Drugim riječima, pred nama se nalazi širok izbor društvenih uloga, no sve su one dostupne samo pod uvjetom da i dalje nastavimo obavljati one koje nam je društvo tako nemilosrdno nametnulo. Za neke je žene, poručuje Zadovoljna.hr, doista samo nebo granica, no za veliku je većinu njih ipak sasvim u redu dobrovoljno ostati kod kuće odgajati djecu, biti opsjednuta vlastitim izgledom ili koristiti vlastitu seksualnost (umjesto znanja i inteligencije) za postizanje ciljeva.
VoxFeminae.net – stvarnost promatrana očima feminizma
Već samim nazivom portala, Vox Feminae nedvosmisleno najavljuje o čemu će na njegovim stranicama biti riječi. Za razliku od „vrsnica“ koje čitateljicama savjetuju da se povuku „dopuštajući da on bude poseban“, urednice ovog portala u prvi plan stavljaju upravo ženski glas, sugerirajući da je on neodvojivi dio ženskog identiteta. Obraćajući se urbanoj emancipiranoj ženi, ovaj portal čitatelj(icu) suočava s glasovima i stavovima upravo takvih žena, dozvoljavajući joj da sama interpretira pročitano i odabere put koji želi/može slijediti.
Umjesto da piše o odjeći poznatih i slavnih ili kao nadahnuće nudi citate iz Biblije, VoxFeminae obavještava nas, recimo, da je “Rodno uvjetovano nasilje je još uvijek problem u ženskom sportu”, da su “Djevojke koje su odrasle sa zaposlenim majkama bolje pozicionirane na tržištu rada,” te upozorava da “Zdravstveni sustav ne zadovoljava potrebe LBTQ žena u Hrvatskoj.”
Eksploatirajući tezu da se „žene neprestano uči da je jedini put do uspjeha u životu, izgledati kao žene koje vide u medijima“ (Ridolfi i dr. 2011)3, portal zaobilazi priče seksualiziranih ljepotica i božica konzumerizma te pred čitateljicu postavlja čitav niz kvalitetnih referentnih modela: tu su, između ostalih, „Ada Lovelace – Čarobnica brojeva i proročica računalne ere“, „Viola Smith – Prva profesionalna bubnjarka“, „Selma Lagerlöf – Prva dobitnica Nobelove nagrade za književnost“ te niz drugih pjesnikinja, spisateljica, glumica, aktivistkinja i znanstvenica.
Kao što sam naslov rubrike sugerira, ove su „strašne žene“ epitet strašnih zaslužile ne samo zbog svojih svježih ideja i inovacija, nego i zbog toga što su opirući se normama patrijarhata u njegovom zloglasnom staklenom stropu stvorile mnoštvo pukotina. Štoviše, strašnim se ženama mogu smatrati i urednice/suradnice portala; među pedesetak imena odgovornih za sadržaj nalazi se sedam muških istomišljenika te sveučilišne profesorice, književnice, filozofkinje, astrofizičarke, teatrologinje, dramaturginje, prevoditeljice, književne komparatistkinje, sociologinje, antropologinje, pa čak i jedna teologinja.

Potaknuta tvrdnjom urednica Žene vrsne kako „feminizam i njegove zablude“ nisu spojive s istinskim kršćanstvom jer je „muževnost ugrožena izjednačavanjem uloga muškarca i žene, majke i oca“, posvetit ću nešto prostora tematiziranju majčinstva na portalu Vox Feminae.
Preziru li feministkinje doista majčinstvo, kao što sugerira Žena vrsna? Iako priznaje da je uloga majke važan dio identiteta nekih žena, VoxFeminae inzistira na tezi da odgovornost za odgoj djece ne leži samo na majci, pa čak ni na ocu kao ravnopravnom partneru ili obitelji u cjelini – teret brige za dijete trebala bi (kroz odgovarajuće institucije poput vrtića i škola) podnijeti čitava zajednica.
Za ilustraciju ove ideje portal nudi mnoštvo članaka fokusiranih na temu odgoja i podrške. Na stranici se, primjerice, nalazi intervju sa slovačkom redateljicom Zuzanom Límovom koja je snimila dokumentarac o nasilju pri porodu; izvješće istraživanja o položaju žena na tržištu rada; te niz članaka o pozitivnim primjerima iz lokalnih zajednica (“U Umagu otvoren prvi besplatni dječji vrtić u Hrvatskoj”) i svijeta („Puna kutija načina na koji se Finska brine o natalitetu“). Osim toga, dio članaka čitatelj(ice) upoznaje s konkretnim zaposlenim ženama i izazovima s kojima se one susreću, nudeći im zdrav referentni model i konkretne strategije za suočavanje sa svakodnevnim problemima koordinacije majčinstva i poslovnog života.
Ovakav je pristup u sferi „web portala za žene“ prilično revolucionaran – umjesto vezivanja žena isključivo uz dom i obitelj (Žena vrsna) ili njihovog pretvaranja u Barbie lutke koje mogu što god žele pod uvjetom da pritom nose visoke pete i lijepu odjeću (Zadovoljna.hr), VoxFeminae prikazuje stvarni svijet ma koliko on ponekad bio neprivlačan. Zahvaljujući promišljenoj uređivačkoj politici koja čitatelji(cama) pristupa kao slojevitim, raznolikim bićima, ovaj portal osim upozorenja na problem nudi i širok spektar mogućih „rješenja“, odnosno suptilnih poziva na društveni aktivizam koji bi svijet mogao učiniti boljim ne samo za njih, već i za ostale koji/e dijele sličnu sudbinu.
Unatoč kvaliteti tekstova koje nudi, odnosno zdravijem odnosu prema ženskoj ulozi u društvu, portal Vox Feminae u sferi „ženskih“ portala i dalje ima relativno marginalnu poziciju. U usporedbi s podrškom 357 tisuća ljudi kojima se sviđa Zadovoljna.hr, odnosno 36 tisuća ljudi koji na Facebooku prate Ženu vrsnu, brojka od 22 tisuće ljudi koji prate Vox Feminae čini se zapanjujuće malenom.
Razlog tomu možda leži u tijesnoj povezanosti portala sa „zloglasnim“ pojmom feminizam. Zahvaljujući mizoginim nastojanjima patrijarhalnog društva da feminizam prikaže kao pokret usmjeren protiv muškaraca, a ne za prava žena; protiv ravnopravnosti spolova, a za žensku nadmoć, javno priznanje da podupiru feminističke ideje za pojedine je čitatelje/ice postalo jednako podupiranju mizandrije. Upravo se na ovom mjestu nalazi dodirna točka portala Vox Feminae i njegovog svjetonazorskog antipoda Žene vrsne. Iako se nalaze na suprotnim krajevima ideološke ljestvice, oba portala (za razliku od konformističke Zadovoljne.hr) zastupaju vrijednosti manjine, točnije (relativno) uske supkulture s kojom se (javno) poistovjetiti mogu samo najodvažnije.
Tekst je izvorno objavljen u zborniku Feminist Trans/Formations. Media, Art, Literature (2024.) te je skraćen i preveden za potrebe objave na ovom portalu.
- Pretraga sintagme „portal za žene“ na Googleu na datum 12. prosinca 2018. nudi sljedeće portale s pripadajućim rubrikama: „Žena.hr“ (Ljepota, Moda, Fitness i dijeta, Zdravlje, Ljubav i seks, trudnoća i majčinstvo, Kuća i hrana, Zabava, Poslovni kutak); „Ženski kutak.hr“ (Ljepota, Moda, Lifestyle, Oblikovanje tijela, Mama i dijete, Moj dom, Vjenčanja, Karijera, Zabava, Recepti, Alati, Mamina maza); „She.hr“ (Moda, Ljepota, Lifestyle, Zdravlje, Karijera, Ljubav, Obitelj, Blog); „Cover magazin.com” (O vama, Moda, M stil, Tehton, Dom, Trudnoća, Djeca, Sanjarica). Za razliku od ovih portala fokusiranih na ljepotu, dom i obitelj, portali koji se pojavljuju nakon pretrage sintagme „portal za muškarce“ nude malo drukčiji sadržaj: „Men`s Health“ (Fitness, Zdravlje, Prehrana, Seks, Stil, Trčanje); „M stil“ (Muška moda, Fine living, Sport & razonoda, Ljubav, Financije, Auti, Cover); „Macho.hr“ (Home, Birtija, Cure Lifestyle, Kamasutra, Kulturnjak, Sport, Brzina, Tech, Kolumne); „eMuškarac“ (Početna, Fitness, Sexologija, Moda&Lifestyle, Tehnologija, Sport, Razonoda, Foto i Video). ↩︎
- Douglas, Susan J. (2010). Enlightened Sexism: The Seductive Message that Feminism’s Work Is Done. New York: Times Books. ↩︎
- Ridolfi, D., Myers, T., Crowther, J., & Ciesla, J. (2011). „Do appearance focused cognitive distortions moderate the relationship between social comparisons to peers and media images and body image disturbance?“ Sex Roles, 65(7/8) ↩︎