U petak, 23. rujna, u Kući ljudskih prava u Zagrebu održano je predstavljanje rezultata istraživanja mjera i instrumenata usmjerenih usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza. Istraživanje je provela udruga B.a.B.e. u suradnji s Fakultetom političkih znanosti u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, a obuhvatilo je analizu postojećeg zakonodavnog okvira, upitnike o dostupnosti usluga namijenjene jedinicama lokalne samouprave, istraživanje kućanstava i studije slučaja.
Predstavljanju su prisustvovali predstavnici i predstavnice političkih stranaka i sindikata, koji su se složili da je područje usklađivanja obiteljskog života i plaćenog rada vrlo kompleksno jer obuhvaća različite politike – od obiteljske i obrazovne, pa do politika rodne ravnopravnosti, tržišta rada i socijalne skrbi.
Istraživanje je potvrdilo da postoje velike razlike u pokrivenosti vrtićima po županijama, ali i da je ulaganje u kvalitetu znatno niže u općinama nego u gradovima. Osim toga, uspostavljena je poveznica između obuhvata djece vrtićima i zaposlenosti žena. Upravo u onim županijama u kojima je obuhvat veći (npr. Grad Zagreb, Istarska ili Primorsko-goranska županija), veći je i udio zaposlenih žena.
Sami sudionici ukazali suna pitanje kvalitete predškolske skrbi, osobito u Zagrebu, upozoravajući da pokrivenost ne smije ići nauštrb kvalitete. “Imamo dobar kadar i programe, ali djeca nemaju sve što im pripada po zakonu jer se ne poštuje Državni pedagoški standard,” izjavila je Božica Žilić iz SOMK-a.
Bilo je riječi i o roditeljskim potporama, koje, smatra gradska zastupnica (SDP) Silva Žele, nisu zadovoljavajuće. “Položaj trudnica i rodilja je težak, a gornja granica naknade plaće u iznosu od 2.660 kuna je premala,” izjavila je.
Važnu ulogu igraju i politike tržišta rada. Primjerice, Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja predviđa mogućnost korištenjafleksibilnog radnog vremena, no u praksi su poslodavci ti koji određuju radno vrijeme. Irena Poje Oxenham iz SDP-a i Selma Supek iz stranke Pametno složile su se da ženama treba omogućiti fleksibilnije radno vrijeme ili rad na pola radnog vremena, ali i da treba educirati poslodavce kako bi se spriječila diskriminacija.
Krešimir Sever iz NHS-a upozorio je na uvođenje nesigurnih oblika rada te na sve duže trajanje radnog dana. Primjer toga su kompanijski vrtići koji pružaju skrb za dijete, pa se podrazumijeva da roditelj može ostati na poslu koliko god je to potrebno. “To nije dobar model za razvoj društva,” zaključio je Sever.
