Portal Queer.hr upitao je stručnjake i stručnjakinje s područja feminizma i aktivizma da izdvoje povijesne ili suvremene ikone feminizma i djela koja su imale veliki utjecaj na razvoj spomenutog područja.
Jelena Višnjić, suorganizatorica festivala feminističke kulture i akcije BeFem, istaknula je borkinju za prava žena i robova, Sojourner Truth koja je 1851. godine na Ženskoj konvenciji izgovorila vjerojatno svoj najznačajniji i svakako najpoznatiji tekst Ain’t I a Woman?.Druga je Žarana Papić jedna od pionirki Jugoslovenskog feminizma, koja je u potpunosti živjela feminističku politiku i generacijama koje dolaze zadala visoke standarde feminističkog teorijskog angažmana.
Od djela je izdvojila:
- Mary Wollstonecraft ‘Obrana prava žena’ (1792)
- Virginia Woolf ‘Vlastita soba’ (1929)
- Simone de Beauvoir ‘Drugi spol’ (1949)
- bell hooks ‘Od margine ka centru’ (1984)
- Judith Butler ‘Nevolje s rodom’ (1990)
Amir Hodžić koji se kroz istraživanja, edukacije i aktivizam bavi pitanjima spola/roda i seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava izdvaja bell hooks i Patriciu Hill Collins zbog doprinosa razumijevanju modela dominacije i sistema opresije kroz analiziranje povezanosti odnosa moći i pozicija privilegija u patrijarhalnom i heteronormativnom društvu. Zatim Žene u crnom, zbog 20+ godina kontinuirane neposlušnosti prema patrijarhatu, ratu, nacionalizmu, seksizmu, militarizmu. Emi Koyama, zbog teksta ‘The Transfeminist Manifesto’ i doprinosa stvaranju i pokretanju transfeminizma kao akademskog/teoretskog koncepta i kao aktivističkog pokreta; Ani DiFranco, zbog pjesama Shy, Shameless, Both Hands i desetke drugih, a i zbog Righteous Babe Records/Foundation te Gayle Rubin i Annie Sprinkle, zbog doprinosa seks-pozitivnom feminizmu.
Gordana Obradović-Dragišić iz udruge CESI od feministkinja i njihovih radova izdvaja osim već spomenutih Rosu Luxmeburg, Aleksandru Kolontaj, Margaret Mead te Vandanu Shiva i Mariju Mies zbog rada ‘Ecofeminism’. Iz regije Lidiju Sklevicki ‘Konji, žene, ratovi’, Andreu Feldman ‘Žene u Hrvatskoj’, Ingu Tomić-Koludrović, Lepu Mlađenović te Stašu Zajović.
Za Dubravku Crnojević-Carić, redateljicu i predavačicu na Akademiji dramskih umjetnosti Zagreb, osobno su najvažnije Hannah Arendt, Simone de Beauvoir, Julia Kristeva te inspirativna i izuzetno važna Audre Lorde. Od regionalnih je izdvojila Radu Iveković, Svetlanu Slapšak, Biljanu Kašić i ‘trojku’: Vesna Teršelić, Karmen Ratković i Elizabeta Šeleva. Od dijela Simon de Beauvoir: ‘Drugi spol’, Audre Lorde: ‘Sestra autsajderka’ i Julia Kristeva: ‘Women’s time’.
Za književnicu i znanstvenicu Aciju Alfirević izuzetno su bitne preteče feminizma Mary Wollstoncraft i nesretna „militantna feministica“ Olympe de Gouges, koja je prva žena čija je drama ‘Eksploatacija crnaca’ izvedena u Comedie-Francaise što ju je, uz cjelokupnu njezinu djelatnost, stajalo glave na giljotini. U Australiji, izdvojila je Miles Franklin, autoricu kultnog romana ‘Moja briljantna karijera’ (1901.), zatim pjesnikinju i dramatičarku Dorothy Hewett te Germaine Greer, autoricu knjige ‘Ženski eunuh’. Uvijek ju je fascinirala Jeanette Winterson, posebno roman ‘Napisano na tijelu’, a cijeni i Sarah Waters te Ali Smith.
Pridodala je i filmske redateljice poput Agnes Varda, Jane Campion, Veronike Minder i Anette von Zitzewitz te kazališnu redateljicu Deborah Warner, a od glazbenica pijanisticu Helene Grimaud. Od likovnih umjetnica značajna je Alexis Hunter. Također istaknula je Ameliju Earhart, Eleonor Roosevelt, Mercedes de Acosta, Natalie Barney i njezine prijateljice, a cijeni i Rosu Luxemburg te Claru Zetkin.
Od žena iz regije drži da su utjecale na razvoj feminizma: Jagoda Truhelka, Dragojla Jarnović, Marija Jurić Zagorka, a u novije vrijeme: Jasenka Kodrnja, Jelena Zuppa, Đurđa Knežević, Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Vesna Kesić, Rada Iveković, Rada Borić, Vesna Pusić, Andrea Zlatar i Lidija Dujić...
Suzana Kunac, sociologinja, istraživačica i aktivistkinja Grupe za ženska ljudska prava B.a.B.e., izdvaja:
- Nadu Ler-Sofronić i djelo ‘Neofeminizam i socijalistička alternativa’ (1985)
- Blaženku Despot, autoricu djela ‘Žene i socijalističko samoupravljanje’(1987)
- Žaranu Papić i Lydia Sklevicky s ‘Antropologija žene’
- Lidiju Sklevicki ‘Konji, žene , ratovi’
- ‘Žene obnavljaju sjećanja’ ur. Vesne Kesić, Vesne Janković, Biljane Bijelić
- Vesnu Kesić ‘Feminizam i država’
- Nirman Moranjak-Bamburać - zbornik tekstova ‘Izazovi feminizma’, koju je radila zajedno sa Jasminkom Babić Avdispahić, Jasnom Bakšić Muftić i Marinom Katnić Bakaršić, te uređivanje knjige ‘Stereotipizacija: Predstavljanje žena u štampanim medijima u jugoistočnoj Evropi’.
Cijeli članak pročitajte ovdje.