Žensko tijelo postalo je globalno bojište, od slučaja brutalnog silovanja u New Delhiju i prosvjeda koje je izazvao, preko školovanja djevojčica u Afganistanu do nošenja vela u Francuskoj, ženska seksualnost i sloboda globalni su konflikt.
Žensko tijelo postalo je globalno bojište, od slučaja brutalnog silovanja u New Delhiju i prosvjeda koje je izazvao, preko školovanja djevojčica u Afganistanu do nošenja vela u Francuskoj, ženska seksualnost i sloboda globalni su konflikt.Upravo se tom temom bavi David Jacobson, sociolog sa Sveučilišta South Florida koji u knjizi Of Virgins and Martyrs: Women and Sexuality in Global Conflict radi ideološku podjelu na „čast” nasuprot „samo posjedovanju” ili kako se sam pita: „Tko posjeduje i kontrolira nečije tijelo, pogotovo kada je riječ o ženama, sama individua ili zajednica kroz prisilne prakse časti, djevičanstva i brak?”
Na jednoj strani imamo društva u kojem patrijarhalne obitelji i zajednice kontroliraju žene kroz prakse poput prisilne nevinost prije braka ili zahtijevaju od žene da ispune određene obiteljske uloge. To su časna društva gdje se rod i spol smatraju primarni društveni pokazatelji statusa. Čast leži u muškarčevoj potrebi da zaštiti svoju ženu, dok ženska čast leži u čuvanju čednosti prije braka. To je izrazito različit odnos prema tijelu.
S druge, patrijarhalne strane, postoji ideja da tijelo pripada zajednici. Djevičanstvo je zanimljiv primjer za to, jer je žena tada doslovno, kao i u prenesenom smislu, izvor kontinuiteta zajednice. To zvuči kao povlašteni status, ali ono što se u stvari iz toga razvija je shvaćanje da žena treba biti pod kontrolom muškaraca - očeva, muževa, braće. Dakle ženin pristanak je irelevantan, jer njezina ju svrha sama nadilazi, objašnjava Jacobson i ističe primjer silovanja.
„Ono što je fascinantno, u vrlo patrijarhalnim, tradicionalnim kontekstima, silovanje je zapravo podskup preljuba. Silovanje nije povreda žene, već vlasništva drugog muškarca. To je grozna spoznaja da žena koja je silovana je a) obeščašćena i b) da ona može donekle spasiti svoju čast udajom za silovatelja.
Kako ne bih idealizirali napredak ženskih prava na Zapadu, Jacobson izdvaja SlutWalk kao primjer tenzije između časti i ženinog samoodređenja. Naime,
SlutWalk je primjer napetosti koja se odvija između društvenih konzervativaca i liberala u zapadnom svijetu.
„Ako sagledamo povijest Zapada i svijeta u cjelini, patrijarhalna društva su norma i to zasigurno nije iščeznulo, iako su konzervativni stavovi blaži s vremenom. Tu u pitanje dolazi i problem s tijelom, odnosno odnos prema njemu u obliku rasprava o različitim pristupima prostituciji, pogledima na pornografiju i slično.”
U časnom društvu, patrijarhat i plemenske tradicije nalažu da žensko tijelo pripada i služi zajednici. Interesna društva povlašćuju samoopredjeljenje i suverenitet pojedinca/ke preko njezina tijela, te posjeduju vlasništvo nad nečijim kapitalom, bio na gospodarski, kulturni ili socijalni. Kako globalizacija poboljšava stanje mnogih Žena, ona također potiče divlju stegu protiv njih, objašnjava Jacobson.
Ipak, ako pogledamo globalnu sliku danas, žene počinju igrati sve važnije uloge u raznim područjima od gospodarstva, obrazovanja, promjene u modi i slično dok muškarci u nekim dijelovima svijeta počinju zaostajati. Dakle, tu dinamiku ćemo morati pratiti s puno više pozornosti, napominje Jacobson. [A.L.] Salon.com...
