Nakon vijesti o smrti saudijskog kralja Abdullaha, iz cijelog su se svijeta slile rijeke pohvala na račun preminulog monarha u kojima ga se opisuje kao progresivnog reformatora, naravno, po standardima ultrakonzervativnog Kraljevstva. Pretjerano pozitivne reakcije svjetskih lidera/ica izazvale su čuđenje i nevjericu, kao i brojne kritike boraca i borkinja za ljudska prava.
Pokojni kralj je „težio umjerenoj modernizaciji svoje zemlje“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Američki ministar obrane Chuck Hagel nazvao ga je „zagovarateljem tolerancije, umjerenosti i mira“, dok je Christine Lagarde, šefica MMF-a, otišla još dalje diplomatski izjavivši kako je kralj „na vrlo diskretan način podupirao ženska prava“.
Unatoč pojedinim reformama, borci/kinje za ljudska prava naglasili su da je Saudijska Arabija pod kraljem Abdullahom ostala izrazito represivna zemlja. Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala, izjavio je za AFP da su svjetski lideri zažmirili na jedno oko kad je riječ o kršenju ljudskih prava u toj zemlji.
„Saudijski režim, neosjetljiv na ljudska prava i ljudsko dostojanstvo, nažalost, štite mnoge Zapadne zemlje jer posjeduje naftu i jer ga vide kao saveznika u borbi protiv terorizma.“
Za desetogodišnje vladavine kralja Abdullaha došlo je do određenih društvenih i ekonomskih promjena, no suočen s otporom konzervativaca, naposljetku se usprotivio demokratskim reformama. Nakon što je arapsko proljeće 2011. godine izazvalo rijetke javne izljeve nezadovoljstva, režim je odlučno slomio svaki oblik protesta.
Premda je ženama obećao veća prava, mnoga od njih nisu ispoštovana zbog snažnog protivljenja konzervativaca. Još na početku vladavine rekao je da će ženama biti dozvoljeno voziti, no, ne samo da je zabrana još uvijek na snazi, nego onima koje u znak protesta sjednu za upravljač slijedi uhićenje.
Kralj Abdullah je 2011. izdao povijesni dekret kojim su žene dobile pravo glasa i pravo da se od 2015. kandidiraju na lokalnim izborima, a 2013. Je imenovao 30 žena u savjetodavno vijeće Shura. Zahvaljujući njima napokon je kriminalizirano obiteljsko nasilje. Međutim, unatoč svemu, žene su i dalje sputane brojnim zabranama i ograničenjima.
Moraju imati dozvolu muškog skrbnika kako bi se udale, školovale, putovale ili dobile liječničku pomoć. „Biti dio Shure nije dovoljno ako se ne mogu same odvesti na posao“, rekao je Joe Stork, zamjenik direktora organizacije Human Rights Watch (HRW) za Bliski istok.
Željne promjena žene rade pritisak na vlasti koristeći društvene medije za male, hrabre akcije prkosa, poput objave svojih slika za volanom i one velike subverzivne radnje kao što je kreiranje TV emisija na YouTubeu.
Nadalje, mada je Abdullah zagovarao međuvjerski dijalog na svjetskoj sceni, u vlastitoj zemlji, ni jedna se religija osim islama ne smije prakticirati u javnosti. Blasfemija i apostazija kažnjavaju se smrću, a šijitska manjina svakodnevno se suočava s diskriminacijom i šikaniranjem.
„Kralj je retorički podržao vjerski pluralizam u Saudijskoj Arabiji, kako bi popravio međunarodni imidž zemlje, no konzervativni vjerski establišment usprotivio se promjenama“, objašnjava na svojoj internetskoj stranici Berkeley centar Sveučilišta Georgetown.
Što se tiče slobode govora, dopustio je nešto oštrije debate u medijima, ali oni su i dalje oštro cenzurirani. Vlada imenuje novinske urednike, posjeduje sve domaće televizijske i radio postaje te kontrolira online medije.
Saudijske vlasti su se okomile na društvene mreže, čije je korištenje eksplodiralo pod kraljem Abdullahom. Prema HRW-u, oni koji kritiziraju režim ili pozivaju na reforme optuženi su za cyber kriminal i terorizam. Najnoviji slučaj blogera Raifa Badawija zgrozio je cijeli svijet. Naime, aktivist je zbog ‘vrijeđanja islama’ osuđen na 10 godina u zatvoru, 1000 udaraca bičem i novčanom kaznom od milijun rijala. No, čini se da vlasti ipak nisu imune na kritike Zapadnih vlada i medija s obzirom na to da su po treći put odgodili njegovo bičevanje.
Novinarka Ellen Knickmeyer napomenula je na Twitteru da mnoge važne saudijske ličnosti nisu sudjelovale u raspravi o smrti kralja, jer su „u zatvoru, egzilu, ili šute zbog straha“.
Naime, saudijsko surovo tumačenje islamskog zakona nalaže brutalne kazne, uključujući i javna pogubljenja, bičevanja i amputacije. Nedavno se pojavila uznemirujuća snimka na kojoj je ženi, osuđenoj zbog ubojstva, mačem odrubljena glava na ulicama Meke. Stoga, aktivisti/kinje upozoravaju da u saudijskom pravosudnom sustavu ne postoji osnovna pravna zaštita za optuženike.
Dužnost je svakoga tko uistinu vjeruje u jednakost i ljudska prava da otvoreno upire prstom i kritizira u svakoj prilici. Upravo su to propustili svjetski lideri i moćnici koji zbog straha da ne uvrijede najvećeg proizvođača nafte i saveznika cenzuriraju sami sebe i svojim hvalospjevima okreću leđa ženama koje svakodnevno riskiraju svoje živote boreći se za toliko željene reforme. [A.V.] TheHuffingtonPost/TheGuardian…
