U Ženevi je 25. rujna, razmotreno hrvatsko nacionalno izvješće u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava, a osim niza delegata iz različitih zemalja, Vijeću za ljudska prava su se obratili/e i predstavnici/e civilnog društva.
Izraženo je zadovoljstvo činjenicom da je Hrvatska uvažila veliku većinu preopruka, no istaknuli su da je i dalje potrebno raditi na pitanjima vezanim uz nestale osoba, manjine, govor mržnje, politiku azila, trgovinu ljudima, rodnu ravnopravnost i nasilje nad ženama, kao i dostupnost pobačaja i seksuani odgoj.
Ambasadorica Vesna Batistić Kos je istaknula da su prihvaćene sve preporuke vezane uz pitanje nasilja nad ženama, a rodnu ravnopravnost istaknula kao nacionalni prioritet. Navela je također je je nužno da žene na izbornim listama zauzimaju barem 40% mjesta, iako posljednja odluka Ustavnog suda ne predviđa diskvalificiranje liste na kojima je manje od 40% kandidatkinja.
Anna Innocenti, Vijeću se obratila u ime Human Rights House Foundation, s izjavom koju su poduprle hrvatske organizacije civilnog društva okupljene oko Kuće ljudskih prava. Istaknuto je da Hrvatska svima mora omogućiti pristup pravnoj pomoći, koja je trenutno prekomplicirana i birokratska te stoga teško dostupna ljudima s manjim stupnjem obrazovanja.
Osvrnula se i na slobodu medija koja je umanjena odredbom o sramoćenju iz kaznenog zakona te omogućuje procesuiranje novinara/ki. Ističe se i da Hrvatska i dalje mora raditi na ostvarenju punih prava svih diskriminiranih skupina, a kao problem se navodi i prisilno zadržavanje u psihijatrijskim institucijama.
Halford Stuart Matthew u ime Action Canada for Population & Development obratio se izjavom u suradnji s CESI i Ženskom sobom. Izrazili su zadovoljstvo što je Hrvatska prihvatila niz preporuka vezanih uz seksualno nasilje nad ženama i pristala ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Naglašavaju također da Konvencija nalaže hitnu, kratkoročnu i dugoročnu pomoć svim žrtvama takvog tipa nasilja, na čemu Hrvatska, s obzirom na postojanje samo jednog Kriznog centra za žrtve silovanja, mora ubrzano početi djelovati. Ratifikacija znači da će nužno biti uspostaviti još minimalno 11 takvih specijaliziranih institucija.
Izraženo je žaljene što se niti jedna od preporuka nije doticala dostupnosti pobačaja ženama u svim društveno-ekonomskim situacijama, uključujući potrebu za besplatnom uslugom pobačaja i uklanjanjem članka 20. Zakona o medicinskoj profesiji koji liječinicima/ama dozvoljava da odbiju izvršenje pobačaja, što se događa u 70% slučajeva.
Govorilo se i o potrebi praćenja provedbe kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama kako bi se osiguralno odgovarajuće seksualno obrazovanje na svim razinama školovanja. Vladu se poziva da ove napomene ozbiljno razmotri radi ostvarenja punih seksualnih i reproduktivnih prava svojih građana/ki.
Osim toga, ispred Allied Rainbow Communities International Vijeću se obratio Jelena Poštić najavivši zagovaranje zakona o rodnom identitetu temeljenom na pravu na samoodređenje i samoizražavanje, o čemu smo pisali/e ovdje.
Obraćanja predstavnika/ca civilnog društva pogledajte u videu ispod od 30:45 minuta.
Piše: Željka Vučković
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
