Kao nova članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava, Hrvatska bi trebala postaviti primjer u zaštiti prava žena i izbjeglica i borbi protiv govora mržnje i diskriminacije u zemlji i inozemstvu, ističu stručnjaci/kinje i aktivisti/kinje.
U svojoj kandidaturi za 47 članicu Vijeća, Hrvatska se obvezala štititi i zagovarati osobito prava žena i boriti se protiv rodne diskriminacije te rodno utemeljenog nasilja, kao i suzbijati govor mržnje, sve oblike diskriminacije i unaprijediti prava izbjeglica i migranata/kinja.
Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, kazala je za Balkan Insight, kako ova obećanja „zvuče kao nešto što bi Hrvatska trebala zagovarati u Hrvatskoj“.
„Upravo su ovo prava u čijoj je zaštiti Hrvatska vrlo slaba. Što se rodnih pitanja tiče, naše je istraživanje pokazalo negativne rezultate s obzirom na sve indikatore: visok stupanj nezaposlenosti, velik rodni jaz u plaćama usprkos višem stupnju obrazovanja, snošenje tereta skrbi u vlastitom domu i u zajednici te katastrofalnu zastupljenost u politici“, kazala je.
Benčić je istaknula i aktualno pitanje prava na pobačaj, koji je unatoč legalnosti u mnogim slučajevima teško dostupan, a Ustavni sud sprema se donijeti odluku o ustavnosti zakona iz 1978. koji ga dozvoljava. Upravo je ovo jedno od pitanja u odnosu na koje bi se Hrvatska trebala postaviti kao primjer iz pozicije članice Vijeća za ljudska prava.
Drago Župarić s Instituta za migracije i narodnosti, ističe važnost zagovaranja prava migranata i izbjeglica, prvenstveno na osiguravanje njihove sigurnosti, dok se Hrvatska do sada fokusirala na pitanja državne sigurnosti poput trefikinga i ilegalne imigracije.
„Iako su prevencija ilegalnih imigracija i borba protiv trefikinga, načelno pozitivne mjere,u praksi, s druge strane, ovo uvijek znači prevenciju izbjeglica općenito … da dođu na teritorij zemalja EU te legalno, regularnim putem pokrenu proceduru za odobravanje statusa tražitelja azila.“, navodi Župarić te dodaje da je Hrvatska tijekom izbjegličke krize pokazala humano lice samo u odnosu s izbjeglicama kojima je Hrvatska tranzitna zemlja.
Hrvatska je sada suočena s izbjeglicama koje su deportirane iz Austrije i Njemačke, a zemlja nije uložila ozbiljna sredstva u razvoj sustava integracije ljudi u društvo niti edukaciju vlastitih građana o tome tko su ti ljudi, odaklei zašto dolaze te koja su njihova prava i obveze.
Saša Leković, predsjednik HND-a, ističe pak problematiku diskriminacije i govora mržnje te važnost slobode medija koja je za protekle vlade bila ugrožena te se nada da će Hrvatska ozbiljno shvatiti i svoja obećanja kao kandidatkinje za Vijeće, ali i svoju ulogu članice Vijeća za ljudska prava.
Hrvatska je u UN-ovo Vijeće za ljudska prava izabrana prošlog tjedna s osam drugih novih članica, Brazilom, Egiptom, Mađarskom, Irakom, Japanom, Ruandom, Tunisom i SAD-om. [Ž.V.] BalkanInsight…
