Današnji dan obilježava se kao Međunarodni dan braniteljica i branitelja ženskih ljudskih prava, svih onih pojedinaca i pojedinki koji djeluju u obrani prava žena i rodnih pitanja, a bez kojih mnoga prava koja danas uživamo ne bi bila izborena te koji se svakodnevno bore da postignuto očuvamo i pokušavaju ostvariti ideju svijeta u kojem je nasilje prema ženama iznimka, a ne pravilo, u kojem žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu, u kojem rodnu ravnopravnost živimo na svim poljima.
“U kontekstu porasta populizma i fundamentalizma te sramotnih pomaka unatrag kada govorimo o pitanju ženskih ljudskih prava, više nego ikada važno je da ujedinimo snage i očuvamo demokratski prostor u kojem branitelji/ce ženskih ljudskih prava predstavljaju esencijalnu protutežu i ključnu silu djelovanja“, istaknuli su u zajedničkoj izjavi povodom ovog dana, Alda Facio, glavna izvjestiteljica radne grupe za pitanje diskriminacije žena u zakonu, Michael Frost, specijalni izvjestitelj za stanje branitelja/ica ljudskih prava i Dubravka Šimonović, specijalna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice.
Braniteljice ljudskih prava izložene su svim rizicima kao i ostali borci za ljudska prava, no kao žene suočene su dodatno s rodno specifičnim prijetnjama i rodno specifičnim nasiljem, ovisno o području djelovanja. Njihov se rad često smatra prijetnjom tradicionalnom poimanju obitelji i rodnih uloga, religiji i kulturi, zbog čega ih neprijateljima često smatra i opća populacija i vlast. Izloženi napadima često postaju i članovi njihovih obitelji sve kako bi borce za ljudska prava obeshrabrili od njihovog djelovanja.
U svojoj izjavi isto ističu spomenuti UN-ovi stručnjaci, navodeći kako su žene koje se bore za pravdu i jednakost sve češće suočene sa specifičnim izazovima duboko ukorijenjenima u diskriminaciji, od kojih ističu:
– mizogine stavove,
– prijetnje seksualnim napadom,
– ograničavanje putovanja,
– manjak zaštite i pristupa pravdi,
– zatvaranje,
– ubojstva,
– zakone koji krše njihova prava,
– rodno utemeljenu defamaciju koja propituje njihovu ženskost ili seksualnost te
– rodnu stereotipe koji propituju njihov javni angažman nasuprot zadržavanju uloge skrbnice obitelji.
Također, „sam koncept feminizma prečesto je krivo shvaćen, oklevetan i diskreditiran, čak i među boracima/kinjama za ljudska prava“, a osobito su ugrožene žene koje se nasilju prema ženama protive u ruralnim područjima, u područjima sukoba, kao i žene koje su društveno stigmatizirane zbog svoje etničke pripadnosti, seksualnosti, dobi ili invaliditeta.
Važno je zato prepoznati specifične izazove s kojima se susreću, kako bi se ojačalo lokalne i međunarodne mehanizme zaštite, osiguralo promptne istrage zastrašivanja, prijetnji, nasilja i drugih oblika zlostavljanja braniteljica ženskih ljudskih prava, jer unatoč međunarodnim dokumentima koji upućuju na važnost zaštite boraca i borkinja za ljudska prava, u praksi su često bez efikasne zaštite.
Još jednom su stoga podsjetili sve države da ratificiraju i u cjelosti implementiraju Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema ženama (CEDAW) kao i da se pridržavaju rezolucije o zaštiti branitelja/ica ženskih ljudskih prava iz 2013. godine.
Vezano uz rezoluciju treba spomenuti i da ona na razočaranje organizacija za ljudska prava nije uključila članak u kojem se države poziva da osude sve oblike nasilja nad ženama i braniteljima/cama ženskih ljudskih prava, kao i da svoju obvezu eliminiranju nasilja nad ženama ne pokušavaju izbjeći pozivajući se na običaje, tradiciju i religiju.
Pozivamo vas na kraju da istražite aktivistkinje istaknute u kampanji #DefendHer. Globalni fond za žene, Asocijacija Just i MADRE predstavljaju 14 strašnih žena, braniteljica ženskih ljudskih prava, borkinja za LGBTI prava, čuvarica planeta i prava starosjedilačkih zajednica, čijoj borbi možete pomoći financijski ili im pak uputiti poruku podrške. [Ž.V.]
