Udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona poziva autore/ce i kreativne timove, te umjetnike/ce i umjetničke kolektive da se prijave na natječaj s temom Zločinke za:
a) izradu vizualnog rješenja ili za
b) umjetnički program 9. Vox Feminae Festivala
Rok za prijavu: 31. 05. 2015.
Deveti po redu Vox Feminae Festival tradicionalno će se održati u mjesecu studenom u Zagrebu, te i ove godine promiče stvaralaštvo žena i problematizira pitanja roda kroz međunarodni filmski, umjetnički te glazbeni program.
Nakon superjunakinja i mučenica, kojima su bili posvećeni Vox Feminae festivali 2012. i 2013., deveti Vox Feminae festival pozabavit će se njihovom suprotnošću: ženama zločinkama, kako bi preispitali u kakvom je odnosu tip zločina s tradicionalnim rodnim ulogama i stereotipima.
Društveno uvjetovane pretpostavke o univerzalnoj ljudskoj prirodi muškarce definiraju kao aktivne i agresivne, a žene kao pasivne i poslušne, pri čemu se rijetke žene koje doista čine zločine interpretiraju kao anomalije i kurioziteti. Tako bivaju smještene unutar patrijarhalne binarne podjele na svetice i vještice, čime se zanemaruje kompleksan materijalni kontekst zločina, a ženska individua se pretvara u upozorenje drugim ženama koje svoj gnjev i nezadovoljstvo projiciraju na zločinke kako bi same mogle ostati unutar dopuštenih i primjerenih parametara “ženskosti”.
Više informacija o temi 9. VFF-a potražite ispod teksta natječaja.
UMJETNIČKI PROGRAM 9. VOX FEMINAE FESTIVALA
Uvjeti natječaja:
Natječaj je otvoren za sve vrste umjetničkih umjetničkih područja, polja i grana (likovna, primjenjena, izvedbena umjetnost, interdisciplinarna…) i formata (izložbe, performansi, film, predstavljanje knjiga itd.).
Na natječaj se mogu prijaviti umjetnici/e samostalno, umjetnički kolektiv, ili suradnje.
Rad mora biti vezan uz zadanu temu, odnosno ona mora biti polazište, ali potiču se različite perspektive, pristupi i interpretacije.
Na natječaj jedna osoba može prijaviti najviše dva rada samostalno, te dva u suradnji ili kolektivu.
Na natječaj se mogu prijaviti osobe iz Hrvatske, regije i EU.
Preferiraju se radovi nastali nakon 2013., te nova produkcija.
Prijava mora sadržavati:
- Ime i prezime umjetnika/ca, kolektiva te kontakt podatke (e-mail i broj mobitela)
- Kratki opis rada, način izvedbe i obavezno priložiti budžet (produkcijski troškovi, putni troškovi, honorari, smještaj itd.).
- Potrebno priložiti fotografije rada ako postoje
- Godina rada
Odabrat će se minimalno jedan rad, a najviše tri koja će biti uvrštena u umjetnički program 9. Vox Feminae Festivala koji će se održati u studenom 2015. u Zagrebu.
VIZUALNO RJEŠENJE 9. VOX FEMINAE FESTIVALA
Rad mora sadržavati:
Vizualno rješenje. Rješenje može biti uobličeno u različitim formatima (vertikalni, horizontalni, kvadratičan…).Prijedlog vizualnog rješenja za potrebe žiriranja treba poslati u PDF-u, uz mogućnost da se na zahtjev organizatora šalju formati za tisak.
Rad ne treba sadržavati prijedloge tipografije, već samo vizualno rješenje, no tipografija može biti sastavni dio rješenja.
Prijava treba sadržavati:
- Prijedlog vizualnog rješenja (u .pdf ili .jpg formatu)
- Ime i prezime autorice/a
- Broj mobitela ili e-mail adresu autora/ice
- Tehnika i godina nastanka rada
Poželjno, ali ne i nužno:
- Opis i obrazloženje rada
- Weblink na stranice koje nude više informacija o autorici/u
Iz kolekcije prijavljenih radova jedan rad bit će izabran za vizualno rješenje identiteta 9. Vox Feminae Festivala koji će se održati u studenom 2015. u Zagrebu. Autor/ica izabranog rada bit će honoriran/a u brutto iznosu od 3.000,00 kn. Najbolje ocijenjeni radovi bit će prezentirani na VoxFeminae.net portalu i/ili u sklopu 9. Vox Feminae festivala.
Prijave za oba natječaja treba poslati najkasnije do 31. svibnja 2015. na e-mail info@voxfeminae.net s naslovom: „Za natječaj Zločinke – vizualno rješenje” ili „Za natječaj Zločinke – umjetnički program”. Isti e-mail služi i za kontakt ukoliko imate dodatnih pitanja. Rezultati natječaja bit će objavljeni na portalu VoxFeminae.net do 15. lipnja 2015.
***
~ 9. VOX FEMINAE FESTIVAL: ZLOČINKE ~
Povijesno gledano, zločini počinjeni od strane žena puno su manje brojni, ali i manje poznati od onih čiji su počinitelji muškarci. U većini društava, muškarci su ti koji vrše nasilje, no pogrešno je smatrati da je to stoga što su žene inherentno manje nasilne ili zaziru od zločina. Cilj festivala je stoga na interdisciplinarni način, kroz razgovore i suradnju s feministkinjama, kriminalistkinjama, sociologinjama, antropologinjama, pravnicama i drugim stručnjakinjama, promotriti koja je razlika između zločina koje čine žene i muškarci, koja im je motivacija te rasna, etnička i klasna pozadina.
Osim toga, zanima nas u kakvom je odnosu tip zločina s tradicionalnim rodnim ulogama i stereotipima – možemo li neke oblike kriminalne aktivnosti – poput infanticida, trovanja ili kleptomanije – smatrati “tipično ženskima” i zašto? Također smatramo bitnim problematizirati pitanje kontrole ženskog tijela i pobačaja kao zločina te utjecaja Crkve na definiranje društvenih stavova, zatim društvenu osude žena koje pate od postnatalne depresije kao i žena koje zarađuju kao surogat-majke, te opravdavanje nasilja (npr. silovanja) smještanjem krivnje na žene, što je opasna gesta koja žrtvu čini odgovornom za nasilje koje je nad njom izvršeno.
Kroz navedene teme želimo propitati društveno uvjetovane pretpostavke o univerzalnoj ljudskoj prirodi koja muškarce definira kao aktivne i agresivne, a žene kao pasivne i poslušne, pri čemu se rijetke žene koje doista čine zločine interpretiraju kao anomalije i kurioziteti. Tako bivaju smještene unutar patrijarhalne binarne podjele na svetice i vještice, čime se zanemaruje kompleksan materijalni kontekst zločina,a ženska individua se pretvara u upozorenje drugim ženama koje svoj gnjev i nezadovoljstvo projiciraju na zločinke kako bi same mogle ostati unutar dopuštenih i primjerenih parametara “ženskosti”.
Smatramo da je šira javnost nedovoljno upoznata ne samo s temom zločinki, već i s pitanjem ženskih zatvora. U Hrvatskoj postoji samo jedna kaznionica za žene, a nalazi se u Požegi. Prema podacima Uprave za zatvorski sustav, u listopadu 2013. u njoj se nalazilo 115 žena – od toga 49 u zatvorenom odjelu, 37 u poluotvorenom i 29 u otvorenom. Kroz panele, tekstove, akcije i suradnju s drugim udrugama (npr. Skribonauti – projekt Pisce u zatvor!) na festivalu želimo istražiti kako izgleda prosječna hrvatska zatvorenica: koliko ima godina, koji je zločin počinila, koliku kaznu je dobila, kakvo ima obrazovanje i obiteljsku situaciju, te ima li šanse za uspješnu “reintegraciju” (uz potporu postpenalnih programa), odnosno mogućnost zaposlenja nakon izlaska iz zatvora?
Nadalje, kakvi su uvjeti u ženskom zatvoru, razlikuje li se tretman zatvorenika/ca u ženskom i muškom zatvoru, postoji li odjel za rodilje i kakva je općenito razina sigurnosti i zaštite? Prema podacima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u kaznionici u Požegi većina zatvorenica uključena je u plaćeni rad, za koji 30% naknade žene dobivaju po izlasku na slobodu. Međutim, čini se da je za žene rad na slobodi i rad u zatvoru neuobičajeno sličan: mogu raditi u krojačnici, kuhinji, praonici ili se baviti vrtlarenjem, a u slobodno vrijeme mogu se baviti čitanjem ili ručnim radom. Opseg aktivnosti dostupan zatvorenicama je, dakle, vrlo ograničen te slijedi tradicionalnu podjelu rodnih uloga.
Serijom tekstova o zločinkama kroz povijest planiramo ukazati na povezanost nasilja, politike, moći i nemoći na primjeru žena kao što su Lucrezia Borgia, Lizzie Borden, Bonnie Parker ili Leni Riefenstahl, ali i potaknuti raspravu o ženama serijskim ubojicama, a diskusijom knjiga poput Alias Grace Margaret Atwood te Hitlerove furije Wendy Lower želimo ukazati na činjenicu da je zanemarivanje zločina počinjenih od strane žena simptom šireg i sistematičnog “ispuštanja” žena iz povijesti i potiskivanja ženskog glasa koji se ne uklapa u patrijarhalne ideje idealne “ženskosti”.
Konačno, kroz predavanja i diskusije želimo kritički sagledati ulogu žena u revolucionarnom pokretu te informirati posjetitelje o tome kako je Antifašistički front žena provodio zadatak edukacije žena i razvijanja jedinstva te sudjelovao u diverzantskim akcijama. Reevaluacijom vlastite povijesti pokušati ćemo osvijestiti doprinose pojedinih žena (Marija Bursać, Nada Dimić, Dragica Srzentić), ulogu žena u narodnooslobodilačkom pokretu, ali i njihov položaj unutar složene društveno-političke situacije koji nadilazi dihotomiju zločinka/svetica.
