Objavljeno

Pokret otoka: Osam žena povezuje Jadranske otoke

Šoltanka Maja Jurišić, iz Udruge ‘Buđenje’, Maja Dragojević i Iva Žanetić s Korčule, Marica Grgurinović s Visa, Dijana Šabić s Brača, Ljubica Dijanošić i Nena Kolak s Hvara, te Antonija Banović iz Zagreba osnivačice su i volonterke Pokreta otoka, inicijative koja okuplja Jadranske otoke i njihove stanovnike/ce koji/e se zalažu za međusobno povezivanje i osnaživanje otoka te njihov održivi i odgovorni razvoj.

Maja Jurišić u razgovoru s novinarkom Slobodne Dalmacije kazala je kako je ideja umrežavanja stvorena nakon što je prilikom jedne praktične edukacije za nezaposlenu mladež koju je održala na Korčuli razgovarala s članovima udruge ‘Fabrika ideja’ s Korčule i ‘Krok’ s otoka Brača.

Nakon edukacije uslijedilo je neformalno druženje, a potom i poziv koji je EU parlamentarac Davor Škrlec uputio hvarskoj udruzi ‘Održivi otok’ kako bi mlade s otoka odveo u Bruxelles. Taj niz događaja rezultirao je prvim idejama o umrežavanju hrvatskih otoka.

„Tamo se, osim nas, okupila ekipa sa šest otoka, među kojima i članovi udruga “Best of Brac” iz Supetra i “Kazališta Besa” s otoka Visa, s kojima smo brzo razvili priču o virtualnoj platformi, jer je ispalo da je najveći problem naša međusobna nepovezanost. Činjenica je da na svim otocima imamo slične probleme, različitog intenziteta; ‘Jadrolinija’, školovanje, zapošljavanje, iseljavanje, život izvan sezone…“ kazala je Jurišić.

Iako se otočani i otočanke posljednjih godina suočavaju s rastućim problemima koji im otežavaju život na otoku, na otoke doseljavaju novi ljudi koji su željni promjena i koji svojom energijom, znanjem i vještinama žele revitalizirati otoke.

„Neki imaju pitanja, drugi odgovore, neki planiraju, a drugi već rade. Shvatili smo da bi povezani bili brži i produktivniji pa je tako i nastala virtualna platforma www.otoci.eu, koja danas okuplja stotinjak članova, što organizacija, što pojedinaca, i njihov broj iz dana u dan raste.“ Tvrdi Jurišić. „Jedni drugima pružamo podršku i na tom su tragu već zaživjeli neki dobri projekti i suradnje.“

Pokret Otoka trenutno okuplja udruge i osobe s Mljeta, Prvića, Hvara, Brača, Šolte, Korčule, Visa i Lastova, a uskoro bi im se trebala pridružiti i ekipa s Dugog otoka, Murtera, Silbe i Cresa.

Foto: Slodonda Dalmacija / Jakov Prkić / Hanza media

Kako Jurišić kaže, u širenju nemaju granice, jer se povezivanjem međusobno osnažuju, što potvrđuje činjenica da su nedavno ušli u radnu skupinu za izmjenu Zakona o otocima, gdje su prepoznati kao bitan faktor. Tu su priliku djelom ostvarili suradnjom s Otočkim saborom, čijim iskustvom i suradnjom stvaraju dobar primjer na kojem grade i rastuću zajednicu u Pokretu otoka.

„Međusobna interakcija gdje mi od njih dobivamo iskustvo, a oni od nas svježe ideje, inovacije, i prilagodbu novim tehnologijama, pokazatelj je dobre prakse.To je ono klasično udruživanje, na tragovima drevnih zadruga koje su upravo iz Dalmacije i krenule, a u kojima mi vidimo našu budućnost. Tek kada se okrenemo jedni drugima, pružimo si ruke i zajedno povučemo, otoci će krenuti naprijed.“ Objasnila je Jurišić.

Prilikom pokretanja web platforme kreiran je kalendar otočnih događanja čiji sadržaj kulturno-društvenih aktivnosti otoka daje priliku onima koji/e nude sadržaje na otocima da se okupe na jednom mjestu, time šireći potencijal samoodrživosti kojoj dugoročno teže.

„Cilj nam je potaknuti održivi razvoj otoka kroz društveno zapošljavanje, reinvestiranje kapitala koji se generira na otoku, povezati turizam s ekološkom proizvodnjom lokalne hrane, te produžiti sezonu osmišljavanjem aktivnosti za otočane i goste kroz cijelu godinu“ istaknula je Jurišić.

Cilje je Pokreta otoka okrenuti se i turistima koji na otocima vide velik potencijal i žele pridonijeti boljitku otoka, ali za to trenutno nemaju alate. Upravo zato je Pokret zamišljen kao spona između onih koji/e vole otoke i stvarnih potreba u lokalnoj zajednici.


Povezano