U petak, 19. veljače u Rijeci je održana druga tematska debata pod nazivom Poduzetništvo ima spol u organizaciji Pacinno platforme za suradnju ustanova u zemljama Jadranske regije u području inovacija. Moderator debate Filip Čićek povećem broju okupljenih u startu je pojasnio razliku pojmova rod i spol, no istaknuo da su organizatori/ce izabrali/e terminspol jer rod u Hrvatskoj češće veže uz rodbinu.
Izlaganje je započeo afirmacijski tim te je Ivana Matić, CEO prvog branda za žene poduzetnice Women in Adria, naglasila kako sam posao generalno nema spol, no žene se u korporativnom (i općenito poslovnom svijetu) ipak suočavaju s brojnim izazovima. Prvenstveno je tu naglasak na planiranju trudnoće, utjecaju majčinstva na karijeru, a na kraju i na egzistenciju. Matić je ustvrdila da je velika većina poduzetnica nakon poroda prisiljena na rad od kuće ako žele da im tvrtka ne doživi značajne gubitke.
Jasminka Keser, iz Ministarstva poduzetništva i obrta te druga članica afirmacijskog tima, navela je kako prosječno da jednu poduzetnicu dolaze 2.5 poduzetnika, te da žene da bi ostvarile paritet moraju uložiti i do tri puta više truda te izvući sve svoje kompetitivne sposobnosti iz rukava.
Negacijski tim predvodila je profesorica Odsjeka za kulturalne studije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Brigita Miloš navodeći točke po kojima poduzetnike i poduzetnice ne treba razlikovati u donošenju poticaja.
Prvenstveno, takvi poticaji za žene mogu potaknuti dodatnu stigmatizaciju žena kao osjetljivih i nesposobnih te rezultirati neprijateljskim poslovnim okruženjem u kojem muškarci uopće ne bi željeli poslovati s ženama.
Nadalje, mjere bi potaknule privilegiranje žena koje imaju mogućnost djelovati i/li djeluju u korporacijskom i poduzetničkom svijetu. Postavilo se stoga pitanje što bi se dogodilo s pravima ostalih žena koje ne vode posao i ne žive u urbanim sredinama te nemaju mogućnost ulaska u poduzetništvo.Također, zbog potlačenosti žena u prošlosti može li se ovakvim mjerama potaknuti „pozitivna diskriminacija“ kojom će žene napredovati te napokon biti jednako plaćene za isti posao kao i njihovi muški kolege?
Ida Pandur, osnivačica Entourage agencije za digitalni marketing, govoreći iz vlastitog iskustva komentirala je da nikad nije pokušala na temelju spola ostvariti neku povlasticu već se strogo zalaže da se osobe natječu prema vlastitim sposobnostima i tržišno potencijalnim idejama. Riješenje nije u poticanju žena na poduzetništvo samo zato da bismo ostvarili/e brojčanu ravnopravnost, ženama je potrebno otvoriti put u poduzetništvo, no ne bez konkretnih provjera sposobnosti jer bi to rezultiralo određenim brojem nekompetentne radne snage.
Kako se debata privodila kraju tako su afirmacijski i negacijski tim zajedničkim snagama te argumentima došli do zaključka kako u Hrvatskoj, ali i globalno postoje puno dublji problemi kada su u pitanju rod i spol u poslovnom svijetu. Nužno je početi već od malih nogu, kroz odgoj i omogućujući djeci da sama izabiru kojim će se igračkama igrati, a kasnije koju će školu i/li fakultet pohađati.
Budući da određeni poslovi nose epitet „muški“, treba razbiti stereotipe kako se žene ne mogu baviti prirodnim i tehničkim znanostima, složile su se.
Iako se sudionice debate, a ni publika svojim pitanjima nisu osvrnule na značaj mjere koju pokreće Vlada Republike Hrvatske kojom bi žene za svako dijete trebale dobiti 1000 eura,niti na najavljeno osnivanje Ministarstva obitelji i demografske obnove te novu populacijsku politiku, postavlja se pitanje hoće li ova Vlada poticati poduzetnice ili žene namjerava zadržati u domeni doma i obitelji.
Debata je završena u optimističnom tonu uz zaključak da treba pojednostaviti natječaje za poticaje u poduzetništvu kako bi svatko imao priliku prijaviti svoju ideju, te sprovesti reformu zakonske regulative koja će ženama omogućiti da same odlučuju o smjeru svoje karijere nakon trudnoće, a ne pod izgovorom izumiranja Hrvata ženama oduzimati pravo o odlučivanju o vlastitom tijelu.
Piše: Andrea Tintor