Povodom dvadeset godina Pekinške platforme za akciju (BPFA), Europski ženski lobi (EWL) je 28. siječnja, započeo godinu aktivizma tijekom koje će, između ostalog, publicirati 12 tematskih mjesečnih analiza. Prva analiza posvećena je ekonomskoj (ne)ovisnosti žena u doba štednje, a možete ju preuzeti ovdje.
Recesija i posljedične mjere štednje najviše utječu na životni standard žena. U Škotskoj je primjerice od 14,9 milijardi srezanih funti, 74% oduzeto od nekog oblika ženskih primanja, a žene su ovisnije o socijalnim primanjima koji čine 20% njihovih prihoda. Problem su i prekarne, outsorce-ane i otpuštene radnice u javnom sektoru, a jaz u plaćama između muškaraca i žena zaposlenih na puno radno vrijeme iznosi 13%, a na pola radnog vremena 34%.
U Sloveniji mjere štednje produbljuju rodne i klasne nejednakosti, a najviše ugrožavaju žene iz srednje klase, starije životne dobi, samohrane majke, pripadnice etničkih i nacionalnih manjina. Primjetan je velik broj otpuštanja u javnom sektoru u kojem dominiraju žene (u obrazovanju, zdravstvu i socijalnom radu zaposleno je 80% žena). Za jednak posao muškarci i žene nisu isto plaćeni, a te razlike povećale su se tijekom tranzicije od 1993 do 2007. Uz to, žene odrađuju i dvije smjene: 39,5 sati na radnom mjestu i 42 sata u kućanstvu. Promjene u socijalnom zakonodavstvu, poput reduciranog dječjeg doplatka, strožih uvjeta za socijalna primanja ili nižih mirovina dodatno ugrožavaju ekonomsku situaciju žena. Više od polovice slovenskih umirovljenika/ca, od kojih su dvije trećina žene, prima mirovine manje od 622 eura, samo 16 eura više od stope siromaštva. U 2012. je, nakon 20 godina rada, zatvoren i vladin ured za ravnopravnost spolova, a njegove zadatke preuzelo je Ministarstvo obitelji, rada, socijalne politike i jednakih mogućnosti.
Situacija je osobito zabrinjavajuća u Grčkoj u kojoj 45% žena živi ispod praga siromaštva. Žensko siromaštvo direktno generira dječje siromaštvo, a time i stigmatizaciju i ograničene obrazovne prilike. U 2013. Grčka je imala najveću nezaposlenost žena u Europi, 31,9%, dok je stopa nezaposlenih mladih žena iznosila 50,2%. Na srozavanje životnog standarda žena utjecao je veliki broj otpuštanja u javnom sektoru, rezanje mirovina, povećanje starosne dobi za odlazak u mirovinu, porezne reforme, rezovi u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, kao i prestanak financiranja skloništa za žrtve nasilja. Studija je pokazala da je broj srčanih udara kod žena porastao za 39,2%, kao i nasilje nad ženama (broj silovanja je porastao za 53,9% u 2011. i 22,2% u 2012. godini).
Švedski ženski lobi proveo je sedmogodišnju analizu državnih proračuna kroz vizuru rodne ravnopravnosti. Analiza je pokazala da se državni novac u većoj mjeri troši na potrebe, aktivnosti i prioritete muških članova društva. Iako Švedski ženski lobi uviđa veću rodnu osviještenost u planiranju proračuna u odnosu na prve godine istraživanja, kao i transparentniju raspodjelu sredstava, financijski odljevi još uvijek su rodno neuravnoteženi.
Europski ženski lobi zagovara promjenu paradigme, odnosne nove ekonomske modele koji uključuju perspektivu rodne ravnopravnosti, svojevrsnu „feminističku ekonomiju“. Marcella Corsi predlaže Pink New Deal: fiskalne politike koje bi poticale sudjelovanje žena na tržištu rada, monitoring društvenih posljedica krize, plan ulaganja u društvenu infrastrukturu (škole, vrtiće, sveučilišta, skrb za starije) te osvještavanje ženskih prava. Europski ženski lobi pripremio i niz preporuka za EU20120 Strategiju. [J.J.] EuropeanWomen’sLobby…
