Europska agencija za temeljna ljudska prava istražila je položaj Romkinja u 11 zemalja članica EU te objavila analizu podataka u području zapošljavanja, edukacije, stanovanja, zdravlja te ostalih rodno osjetljivih pitanja.
Ovi podaci su pokazali kako je status romskih žena u ključnim sferama društvenog života lošiji nego u muškaraca. Također, i dalje postoji značajan etnički jaz po pitanju edukacije, no za Romkinje taj jaz je još veći, 23% njih je nepismeno, a 19% nikada nije pohađalo školu.
Zemlje članice bi posebnu pažnju trebale obratiti na postojanje institucionalnih i strukturnih faktora ugrađenih u nacionalni edukacijski sustav koji stvaraju barijere te neproporcionalno utječu na marginalizirana područja; na rodno-specifične faktore kao i na učinke geografske unutarnje mobilnosti i prakse slobodnog kretanja unutar ostalih zemalja članica EU.
Rodni jaz u edukaciji vjerojatno se povećava ranim ulaskom u brak, budući da je u zemljama uključenima u istraživanje oko 2% Romkinja između 10 i 15 godina je tradicionalno u braku ili živi sa partnerom, a oko 16% mladih žena i muškaraca u dobi od 16 i 17 godina je formalno vjenčano i kohabitira. Podaci jasno pokazuju kako postoji veza između ranog stupanja u brak i stjecanja obrazovanja prije 18. godine.
Izvješće navodi i ozbiljan problem stambene deprivacije, jer stambena segregacija i siromaštvo nameću specifičan teret na Rome/kinje te posebice predstavljaju zdravstveni rizik za žene i djecu, a ta ih situacija posljedično može onemogućiti u pridruživanju tržištu rada i postizanju zadovoljavajuće razine obrazovanja.
Osim izvješća o statusu Romkinja, objavljeno je i izvješće o poštivanju, zaštiti i ispunjenju temeljnih prava LGBT osoba u EU, koje je pokazalo kako se lezbijke, gay i transrodne osobe i dalje suočavaju sa zaprekama pri uživanju svojih temeljnih ljudskih prava.
Podaci su pokazali velike razlike između zemalja EU po pitanju diskriminacije i zlostavljanja na osnovi seksualne orijentacije u posljednjih godinu dana, pa je tako postotak u Danskoj i Nizozemskoj oko 30%, a u Hrvatskoj i Litvi oko 60%.
Gledajući podatke o nasilju nad LGBT populacijom, transrodne osobe su u posljednjih pet godina doživjele najveći broj napada ili prijetnji nasiljem. Trećina (34%) svih transrodnih ispitanika tvrdi kako je bilo fizički ili seksualno napadnuto ili doživjelo prijetnje nasiljem, u usporedbi sa četvrtinom svih LGB ispitanika. [P.B.]
