Nova studija Europskog Instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) pokazuje da su muškarci dominantni u bankarskom sektoru, ministarstvima financija te raznim izvršnim i nadzornim odborima, dok žene zauzimaju tek svaku 25. poziciju kada govorimo o najboljim poslovima u Europskoj uniji.
Izvješće razmatra kako i u kojim postocima muškarci i žene sudjeluju u vlasti i pozicijama odlučivanja u javnom, ekonomskim i društvenim sektorima u svih 28 zemalja članica EU-a između 2003. i 2014. godine, a ističe kako žene zauzimaju tek trećinu visokih političkih uloga, dok su u financijskom sektoru su još manje zastupljene.
„Novac pripada svima nama!“, naglašava Virginija Langbakk, direktorica Instituta, „Zašto samo muškarci odlučuju o njegovoj potrošnji? Takav standard nas vraća u 19. stoljeće.“
Iako je postignut napredak u mnogim područjima, a posebno u politici, izvještaj zaključuje da ga u financijskom sektoru gotovo pa i nema. Od 28 guvernera središnjih banaka, samo u jednoj državi članici EU, Cipru, guverner/ka je žena. Također, samo su samo dvije žene ministrice financija, u Rumunjskoj i Švedskoj.
Ako pogledamo podatke koji govore o poziciji Republike Hrvatske i postotku žena na čelnim pozicijama možemo uvidjeti da situacija nije puno drugačija.
U korporativnom sektoru (izvršnim i nadzornim odborima) od 2011. do 2014. godine prosječno je bilo 17% žena. 2011. godine čak je 50% žena bilo na čelnim političkim funkcijama, dok svake sljedeće godine taj postotak opada, te je 2014. godine samo 22% žena ostalo obavljati iste funkcije. U RH gotovo da nema žena na vodećim pozicijama u velikim medijskim korporacijama i sportu, također zakonodavne mjere o ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj u praksi gotovo da se niti ne primjenjuju.
Langbakk zaključuje kako je cijela Europa postala svjesna važnosti uloga žena na vodećim funkcijama u politici, no to nije slučaj s financijama. Nedostatak žena u središnjem bankarstvu rezultat društvenih struktura: muških dominantnih uloga i rodnih stereotipa koji dovode do zapošljavanja i napredovanja koji je očigledno rodno pristran.
Ipak obrađeni podaci donose i pozitivne vijesti. Ukupna zastupljenost žena u korporativnim odborima postupno je povećana s 9% u 2003. na 20% u 2014. godini, osobito među državama članicama u kojima su obvezujući zakonodavni propisi na snazi.
Važno je naglasiti kako i u politici rodni stereotipi i dalje igraju ulogu te muškarci dominiraju političkim portfeljem poput obrane, prava i vanjske politike, dok se žene koncentriraju u ministarstvima sa socio-kulturnim funkcijama kao što su obrazovanje, zdravstvo i kultura. [A.T.]
