U novoj publikaciji, GONG pokazuje kako izgleda provedba ESF projekata (Europski socijalni fond) iz perspektive korisnika, odnosno udruga koje provode takve projekte.
Kao jedan od najvećih problema korisnici navode administrativno opterećenje kojem su podvrgnute, a koje neki nazivaju i administrativnim nasiljem. Riječ je o neopravdanim ili nejasnim zahtjevima provedbenih tijela (koja nadgledaju provedbu projekata), koje udruge moraju ispuniti u kratkom roku i u uvjetima konstantne nesigurnosti da nešto nisu dovoljno dobro ili dovoljno jasno napravile. Istovremeno, provedba samih aktivnosti trpi jer su zaposlenici okupirani rješavanjem administrativnih začkoljica i pribavljanjem nepreglednih količina dokumentacije.
Naviknute na detaljno izvještavanje, organizacije koje postoje preko 20 godina i uspješno kombiniraju različite izvore javnog financiranja za provedbu svojih projekata nisu se dosad susretale s takvom razinom problema koju im je donio Europski socijalni fond, odnosno hrvatska posrednička tijela koja nadgledaju provedbu ESF-a. Nedostatak ravnopravnog i partnerskog odnosa s posredničkim tijelima, konstruktivnog dijaloga i spremnosti na zajedničko rješavanje administrativnih izazova, samo su neke od zamjerki koje su iznijeli korisnici u GONG-ovoj analizi.
Čitav proces dobivanja sredstava iz EU fondova često traje i nekoliko godina, a uključuje praćenje natječaja (koji se u praksi objavljuju kasnije nego što je predviđeno u indikativnom planu objave natječaja), pronalaženje partnera, osmišljavanje i sastavljanje projektne prijave, prikupljanje potrebne dokumentacije, proces ocjenjivanja prijave i detaljna provjera predloženog proračuna, čekanje donošenja Odluke o financiranju i ugovaranje – a onda tek počinje provedba i izvještavanje.
Sporan je i tip natječaja kolokvijalno poznat kao “najbrži prst” (na koji su različite udruge upozoravale u više navrata), na kojem oni koji prvi predaju prijavu dobivaju sredstva bez obzira na kvalitetu prijavljenog projekta (moraju zadovoljiti samo propisani minimum).
Nadalje, natječajna dokumentacija se tijekom trajanja natječaja mijenja i po 5-6 puta, stoga potencijalni prijavitelji moraju gotovo svakodnevno pratiti web stranice s obavijestima kako njihova prijava ne bi bila odbačena jer nije zadovoljila sve kriterije – koji su definirani naknadno, dakle, nakon što je udruga možda već poslala svoju projektnu prijavu, koju zatim mora povući, revidirati i nadati se da se u međuvremenu natječaj neće naprasno zatvoriti. S obzirom da su europski fondovi u Hrvatskoj prisutni već dugi niz godina, ostaje nejasno zašto nadležna tijela nisu sposobna pripremiti natječaj na način da ga nije potrebno naknadno izmjenjivati više puta.
Budući da odobravanje kvartalnih izvještaja (tzv. zahtjeva za nadoknadom sredstava – ZNS) u pravilu traje jako dugo, korisnici ne dobivaju sredstva za nastavak rada na vrijeme, odnosno sukladno ugovoru, što je poseban problem kod neprofitnih organizacija koje većinu svojih aktivnosti financiraju projektima.
Izradu ove analize sufinancirala je Europska unija u okviru programa Europa za građane, a čitav dokument možete pronaći na web stranici GONG-a.
