Objavljeno

Indeks rodne ravnopravnosti za 2021: Hrvatska na 19. mjestu u EU

Povodom objave Indeksa rodne ravnopravnosti za 2021. godinu Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić, član Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena, predstavio je rezultate Indeksa na razini Europske unije s osvrtom na stanje u Hrvatskoj. 

Indeks rodne ravnopravnosti Europske unije za 2021. godinu iznosi 68 bodova od mogućih 100, što je u odnosu na prošlu godinu napredak za neprimjetnih 0,6 bodova.

Iznad prosjeka EU-a nalazi se deset zemalja, od kojih je najbolja Švedska s 83,9 bodova, a slijede Danska, Nizozemska, Francuska i Finska.

Ispod prosjeka EU-a nalazi se 17 zemalja. Na začelju ljestvice su Poljska, Slovačka, Rumunjska, Mađarska i Grčka.

Hrvatska je ispod prosjeka EU-a s 59,2 boda, što je smješta među 10 najlošijih država članica. Najveći pomak bilježimo u domeni moći, a spor napredak je vidljiv u područjima zdravlja, znanja i vremena. Naglasci izvješća za Hrvatsku odnose se na povećanu segregaciju pri zapošljavanju i obrazovanju, povećanu nejednakost u plaćama i neplaćenom radu, a posebno zabrinjava nedostatak podataka o rodno uvjetovanom nasilju. 

Nažalost, rezultatima nismo zadovoljni i, iako se na prvu čini kao poboljšanje, taj neprimjetni napredak nije dovoljan da se ozbiljnije djeluje na neravnopravnost koja je prisutna u cijeloj Uniji,” istaknuo je Fred Matić.

Jedno od područja s kojim se ovogodišnji Indeks posebno bavio je pitanje neplaćenog rada, gdje se nalazi najveći jaz između žena i muškaraca, a na koji je snažno utjecala pandemija COVID-19. Tijekom prvog zatvaranja 2020. godine 1,5 milijuna žena diljem EU-a ostalo je bez posla.

Europa je učinila krhke pomake naprijed u rodnoj ravnopravnosti. Međutim, pandemija COVID-19 doprinijela je lošijim rezultaimae. Ekonomske posljedice za žene bit će dugotrajnije, dok se očekivano trajanje života za muškarce smanjilo. Rezultati Indeksa mogu pomoći europskim vođama da se suoče s različitim aspektima posljedica pandemije za žene i muškarce i ublaže negativni kratkotrajni i dugotrajni utjecaj na oba spola,“ kazala je direktorica EIGE-a Charlien Scheele.

Zastupnik Matić je dodao da je posebno zabrinjavajuće što Hrvatska nema dostupnih podataka o rodno uvjetovanom nasilju i to je nešto što se bez odgode mora početi sustavno pratiti. To je preduvjet za suzbijanje i prevenciju nasilja.

Ponovno naglašavam i da postoje dva dokumenta koja su presudna da se spase životi žena i djevojčica – Istanbulska konvencija, i njena stvarna i puna provedba, i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova, čije donošenje nažalost još uvijek čekamo,” izjavio je.


Povezano