04.10.1977.

Najat Vallaud-Belkacem: Portret francuske ministrice za ženska prava

Najat Vallaud-Belkacem rođena je 4. listopada 1977. godine, kao drugo od sedmero djece u obitelji Belkacem u Bni Chicekernu u Maroku. Godine 1982. s majkom i starijom sestrom seli u Francusku, gdje se pridružuju njenom ocu koji je godinu dana ranije u Lyonu pronašao posao građevinskog radnika, gdje žive i danas. Najatini roditelji kao stranci, nisu imali pravo glasa, a u obitelji se o politici nije razgovaralo.

No, tijekom školovanja Najat se zainteresirala za politiku te dobiva stipendiju i upisuje studij politologije na pariškom Institutu za političke studije.

Kada je Jean Marie Le Pen, kao kandidat krajnje desnice uspio ući u drugi krug izbora 2002. godine i šokirao Francuze, Najat je odlučila da mora nešto poduzeti. Uključuje se u Socijalističku stranku, a već godinu dana kasnije vodi akcije za promicanje građanskih prava, jačanje lokalne demokracije i borbu protiv diskriminacije.

Najat je svojom izobrazbom i jasnim stavovima brzo napredovala, te je 2004. izabrana u Regionalno vijeće Rhone-Alpes, da godinu dana iza toga postaje savjetnica u Socijalističkoj stranci. U izbornoj kampanji za predsjednicu Francuske, 2007. godine bila je glasnogovornica Segolene Royal, a ove godine je to ponovila u kampanji Francoisa Hollandea.

Tijekom formiranja vlade Hollande je ispunio svoje obećanje te mu je pošlo za rukom oformiti potpuno rodno uravnoteženu vladu, odnosno, današnju francusku vladu čini točno 17 ministrica i isto toliko ministara. Još jedan potez u postizanju ravnopravnosti jest Hollandeovo predizborno obećanje vraćanja Ministarstva za ženska prava, a na čelo tog ministarstva postavljena je upravo Najat Vallaud-Belkacem koja je sa svoje 34 godine, dvadeset godina mlađa od prosjeka francuskih ministara.

Tek ustoličena ministrica Najat kaže da je formiranje uravnotežene vlade velik korak naprijed, ali da je svjesna da još uvijek postoji nejednakost u plaćama (žene zarađuju u prosjeku 20 posto manje od muškaraca) te problema koji u francuskom društvu predstavljaju obiteljsko nasilje i seksualno zlostavljanje.

Najat promiče i etničku raznolikost u politici. “Kada sam se aktivno uključila u politiku još uvijek je bila rijetkost vidjeti izabrane predstavnike sa stranim korijenima. Često sam degradirana zbog svojih korijena. To me smeta, jer se osjećam Francuskinjom i želim da i drugi to osjete”.

Kao novoizabrana ministrica za ženska prava Najat najavljuje izmjene kaznenog zakona u skladu s europskim direktivama, te će se stoga sve vrste seksualnog uznemiravanja uzeti u obzir, unutar i izvan radnog mjesta: od šala i insinuacija do ostavljanja pornografskih časopisa na nečijem stolu. Žrtva više neće morati dokazivati da zlostavljač pokušava osigurati seksualni susret. Kada postoje jasni zahtjevi za seks, kao što netko zahtjeva seks na intervjuu za posao ili prilikom sklapanja nekog ugovora, to će biti dovoljno da se ide na suđenje.

Vallaud-Belkacem ne smatra da je u Francuskoj seksualno uznemiravanje posebno pitanje ili da je u Francuskoj gore nego drugdje. Unutar EU, 40 posto žena izjavilo je da su seksualno uznemiravanje doživjele barem jednom. “To pokazuje izvjesnu sličnost ponašanja diljem Europe. No, činjenica je da je francuski zakon ostao neprecizan, unatoč inzistiranju ženskih udruga, što dokazuje da prethodna vlast nije dovoljno marila za ovu problematiku”, izjavila je Najat.

“Prvo je to bio slučaj iz 2009. godine kada je Nicolas Sarkozy smanjio sredstva za planiranje obitelji. Nakon toga su se počele zatvarati klinike za pobačaje, što je zagorčavalo život ženama koje su želje pobaciti. Neke su morale otići u inozemstvo. Tada su počele demonstracije i peticije, pa je tako sakupljeno 150.000 potpisa. Zatim je 2010. Sarkozyjeva mirovinska reforma oštetila žene čineći ih 40 posto potplaćenijima od muškaraca, a posljednji slučaj sa Strauss-Kahnom doprinio je većoj vidljivosti i raspravi o ponašanju francuskog društva i onome što je nedopustivo”.

Sve je to pritisak na mladu Najat, ali i na samog Hollandea da ostvari svoja predizborna obećanja o jednakim pravima. “Svi novi zakoni koji će se donositi morat će biti u skladu s pravima žena i ravnopravnosti spolova. Ako vidimo neravnotežu u predloženom zakonu, preuredit ćemo ga”, izjavila je Najat.

Ono što je bitno za istaknuti jest da će ministrica svoju pažnju usmjeriti i na jedan postojeći francuski zakon, a koji se često zanemaruje. Naime, u Francuskoj je na snazi zakon prema kojem bi trebalo biti 20 posto žena na rukovodećim mjestima u tvrtkama do 2012. i 40 posto do 2017. godine. Mnoge tvrtke su ispunile kvotu od 20 posto, što znači da zakon treba potaknuti i druge na to. No, Najat misli da nisu jedino rješenje kvote na vrhu, već obuka i davanje mogućnosti ženama na dnu, gdje su žene prisiljene raditi skraćeno radno vrijeme i gdje su ograničene ostvarivanjem karijere.

Borba protiv prostitucije i trgovine ženama

Ministrica uskoro planira i veliku međunarodnu konferenciju o prostituciji, na kojoj će se sastati stručnjaci iz Francuske i cijele Europe. Procjenjuje se da u Francuskoj trenutno radi između 18.000 i 20.000 prostitutki iz cijelog svijeta. Rasprava će se voditi na temu: kako se boriti protiv prostitucije i trgovine ljudima. Naime, u Francuskoj je trenutno zabranjeno svodništvo, ali ne i prostitucija, odnosno prodaja seksa, a prostituiranje na ulici ili javnom mjestu je kažnjivo.

Dodatni je problem prostitucije što su, prema istraživanju, devet od deset prostitutki žrtve trgovine ljudima. Stoga, ministrica i ističe da ne želi svojom inicijativom moralno osuditi prostituciju već upravo zaštiti veliku većinu prostitutki koje su upravo to – žrtve trgovine ljudima. Libela.org


Povezano