Rijetko tko od nas može danas zamisliti život bez Wikipedije, najveće online enciklopedije na svijetu. To je mjesto na koje odlazimo po informacije o povijesnim događajima, omiljenim likovima iz tv serija ili seksualnim položajima, a mogu se naći i opskurnije teme, kao što su CIA-in pokušaj špijunaže pomoću mačaka, poticanje 'socijalističkih frizura' od strane sjevernokorejske vlade ili pak američko udruženje homoseksualaca koji zagovaraju oružje.
Wikipedija trenutno broji više od 4 milijuna članaka na engleskom jeziku, a svi su pozvani da sudjeluju u kreiranju sadržaja. No, jeste li se ikada zapitali tko su ljudi koji stoje iza uređivanja članaka? Prema podacima istraživanja iz 2011. koje je provela organizacija Wikimedia Foundation, čak 91% suradnika čine muškarci. S obzirom da u zapadnom svijetu žene ne surfaju ništa manje od muškaraca, ova informacija prilično iznenađuje. Ipak, čini se ne samo da se žene rjeđe upuštaju u uređivanje tekstova, već da su ženska povijest i ženske ličnosti općenito podzastupljene na Wikipediji.
Izvršna direktorica Wikimedia Foundationa, Sue Gardner, sastavila je popis 'Devet razloga zašto žene ne uređuju Wikipediju', od kojih su najčešći manjak samopouzdanja, strah od iznošenja vlastitog mišljenja, rodna diskriminacija i konfliktna atmosfera. Recenziranje članaka nerijetko vodi do „uredničkih ratova“ u kojima pobjeđuju oni s najviše natjecateljskog duha i upornosti. Kako objašnjava jedna od intervjuiranih, „sama ideja uređivanja tekstova i ulaženja u rasprave s tipovima mi je dovoljno zamorna. Dosta mi je što se u svakodnevnom životu moram nositi s pompoznim muškarcima koji nisu primili dopis da ih penisi ne čine automatski pametnijima ili zrelijima od bilo koje nasumične žene.“
Činjenica da se online zajednica poput Wikipedije poziva na otvorenost i suradnju ne znači da su žene jednostavno odlučile ne sudjelovati, kao što bi se na prvi pogled moglo zaključiti zbog odsustva formalnih ograničenja. Prema Jospehu Reagleu, autoru zanimljivog teksta o slobodnoj kulturi i rodnom jazu, ideja slobode i otvorenosti može se upotrijebiti za racionaliziranje rodnog jaza kao pitanja odabira – ako u projektu nema žena, mora da su same tako odabrale. To, naravno, nije slučaj, a rješavanje jaza važno je ne samo za žene, već za sam sadržaj enciklopedije. „Manjak različitosti svakako škodi,“ upozorava Reagle, a „muška dominacija može rezultirati pristranim tekstovima.“
Stoga ne čudi što žene često skrivaju vlastiti spol. Veliki broj urednika/ca ima rodno neutralna korisnička imena, a ako se otkrije da su žene, mogu se susresti s vrijeđanjem (najčešće: bitch, witch, cunt, dicksucker...) ili će njihove promjene u člancima češće biti odbačene. Prema istraživanju Women and Wikimedia Survey 2011, trećina žena doživjela je neugodno iskustvo ili napad prilikom uređivanja članaka. „Ako ljudi pretpostave da sam muško, ja im ne proturječim. Ako misle da sam žensko, ne potvrdim... Želim da me se prosuđuje samo na temelju mog rada,“ izjavila je jedna od korisnica.
Prosječni urednici Wikipedije su obrazovani bijelci, a oni pišu povijest još od davnina, ističe Sarah Stierch, dugogodišnja urednica i stipendistica Wikimedia Foundationa te voditeljica projekata Teahouse i WikiWomen's Collaborative kojima je cilj povećati sudjelovanje žena. Ona navodi da je dizajn enciklopedije vrlo maskulin te da žene ne privlači 'brogramming' kultura i hladno, tehničko, polemično okruženje. Stierch smatra da bi se, kako bi se postigla veća inkluzivnost, više žena trebalo 'outati' na Wikipediji. Iako je nekoć i sama koristila pseudonim, danas koristi svoje pravo ime. „Za mene je 'outanje' bilo puno više osnažujuće od skrivanja,“ otkriva.
U Wikimedia Foundationu svjesni su ovog problema i trude se regrutirati što više suradnica. Sue Gardner istaknula je kako postoji strateški plan za povećanje participacije žena na 25% do 2015. godine.
