Objavljeno

Danijela Dolenec: Opravdat ćemo povjerenje građanki i građana!

S Danijelom Dolenec, suosnivačicom platformi Zagreb je NAŠ! i Možemo! te koordinatoricom njihovih programa, prvi put smo razgovarale 2017. godine. Ususret tadašnjim lokalnim izborima, kazala nam je da je krajnje vrijeme da se prekine trend anemične i nemoćne ljevice u Hrvatskoj.

Nakon četiri godine neumornog rada i truda, to se i ostvarilo. Sa 40,83 posto glasova platforma Možemo! bila je na korak do osvajanja većine u Gradskoj skupštini; u borbi za poziciju gradonačelnika Tomislav Tomašević nadmoćno je pobijedio protukandidata Miroslava Škoru; a Danijela Dolenec postala je zamjenica gradonačelnika. Zamolile smo je da u svom pretrpanom rasporedu pronađe malo vremena za Vox i odgovori na par pitanja!

Na ovim izborima postigli ste naizgled nemoguće – pobudili u ljudima tračak nade nakon dugo vremena i uvjerenje da su promjene moguće. S obzirom na razmjere štete koja je učinjena u Gradu u proteklih 20 godina, strahujete li od zadatka koji je pred vama ili ga vidite kao izazov?

Građani su nam na ovim izborima ukazali povjerenje da učinimo Zagreb odgovornim, zelenim i pravednim gradom i mi ćemo to povjerenje opravdati. Znali smo da Grad nije u dobrom stanju i što nas čeka, da neće biti lako, i svaki dan nam ljudi kažu da nam ne bi bili u koži, ali upustili smo se u ovaj poduhvat jer smatramo da smo dorasli tom izazovu.

Već od prvog dana odgovorno smo i posvećeno pristupili poslu, pa i povukli niz bitnih poteza, od privremene obustave javne nabave za gradsku upravu kako bismo otvorili prostor za rebalans proračuna i reviziju plana nabave, s pročelnicima izrađujemo plan ušteda, s Vladom, Fondom i nadležnim ministarstvima smo otvorili konstruktivnu suradnju na niz ključnih pitanja od post-potresne obnove do gospodarenja otpadom.

Isto tako, imenovali smo djelomični sastav Nadzornog odbora i uprave Zagrebačkog holdinga kako bismo odmah preokrenuli negativne poslovne prakse, te raspisali javni natječaj za tri člana uprave koji je upravo u tijeku. Uz ove poteze koji su bili medijski popraćeni, paralelno smo održali nebrojene radne sastanke i započeli niz procesa čiji će se učinci tek vidjeti u vremenu koje je pred nama.

Koja je vaša uloga, odnosno zadaci kao zamjenice gradonačelnika u nadolazećem periodu?

Bit ću dio svih procesa važnih za upravljanje gradom, no neka od mojih užih područja interesa su preustroj gradske uprave, upravljanje u partnerstvu s građanima te jačanje inovacijskog potencijala Zagreba.

Preustrojem gradske uprave želimo prije svega postići veću učinkovitost i bolju koordinaciju između gradskih tijela kako bismo u krajnjoj liniji pružali kvalitetnije usluge stanovnicima Zagreba. Isto tako, u sklopu preustroja planiramo javne natječaje za pročelnička mjesta, putem kojih želimo privući kompetentne i motivirane ljude koji će zajedno s nama ostvarivati ciljeve zelenog i pravednog Zagreba, i s kojima ćemo zajedno ostvariti puni potencijal zaposlenika u Gradu.

Nadalje, želimo jačati mehanizme za suodlučivanje građana u pitanjima koja ih se tiču, kroz jačanje ovlasti mjesne samouprave, javna savjetovanja i druge oblike sudjelovanja i odlučivanja građana. Radit ću i na osnaživanju inovacijskog potencijala Zagreba, koji vidim kroz jačanje uloge grada kao sveučilišnog i inovacijskog centra koji doprinosi razvoju produktivnog privatnog sektora s kapacitetom za investicije. Grad može i treba doprinijeti stvaranju kvalitetnih radnih mjesta te proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti.

Među dijelom građanki i građana prisutna je skepsa prema kapacitetima stranke za sudjelovanje u restrukturiranju gradske uprave i općenito upravljanje gradom. Možete li nam ukratko pojasniti koji su vaši kapaciteti, kakva je organizacijska struktura platforme i kako se donose odluke?

Možda je dobro prvo istaknuti da Gradom ne upravlja stranka nego Gradonačelnik i gradska uprava kojoj je dužnost u ime svih građana provoditi program temeljem kojeg je izabrana, u ovom slučaju zeleno-lijevi program naše platforme. Nama kao izvršnom timu u narednom će se razdoblju pridružiti pročelnice i pročelnici izabrani na javnom natječaju, ne po stranačkom ključu, već ljudi za koje procijenimo da uz potrebnu stručnu spremu, radno iskustvo i kvalifikacije mogu kompetentno s nama provoditi program na temelju kojeg smo izabrani. U tom smislu želim potaknuti osobe koje se u tom opisu prepoznaju da se odazovu javnim natječajima.

Što se tiče skepse prema kapacitetima platforme, mi smo stranka koja je na ovim izborima pokazala najveće kapacitete: više od 200 ljudi pisalo je naš program i to na temelju više od 10 000 ispunjenih anketa građana. Osim toga, okupili smo i stručni savjet iz relevantnih područja za upravljanje Gradom, a u naše kvartovske grupe uključilo se stotine i stotine građana s prijedlozima za poboljšanje svojih četvrti. Mislim da to dovoljno govori o našim kapacitetima.

Foto: Možemo / Facebook

Zelene, lijeve, grassroots inicijative i stranke diljem Europe, kao što su Syriza i Podemos, nisu uspjele – barem ne u potpunosti – ostvariti sve što su planirale. Koje ste lekcije naučile iz njihovog (ne)uspjeha?

Ako govorimo o slučaju španjolske političke scene, koja mi je bliža jer je bila predmet mog znanstvenog interesa, ne bih rekla da su nove političke snage na ljevici – a među kojima treba izdvojiti ne samo Podemos nego i municipalističku platformu Barcelona en Comu koja je sličnija našem modelu organiziranja – doživjele neuspjeh. Ovi politički projekti izmijenili su institucionalnu političku scenu Španjolske time što su izrasli iz nove generacije društvenih pokreta, odnosno preokrenuli su političku scenu dolazeći ‘odozdo’. Da se radi o značajnom uspjehu govori i činjenica da Podemos trenutno sudjeluje u izvršnoj vlasti na nacionalnoj razini, a Ada Colau iz Barcelona en Comu trenutno obnaša svoj drugi gradonačelnički mandat na čelu Barcelone.

Ako se pitamo oko pouka, rekla bih da je centralizacija odlučivanja i personalizacija moći dovela do lošijeg rezultata Podemosa na posljednjim regionalnim izborima, pored faktora kao što je zasipanje lažnim vijestima kakvo smo nedavno vidjeli u Hrvatskoj, te nametanje kulturnih ratova i nacionalističkih tema kao političke agende koja odgovara ekstremnoj desnici.

S druge strane, suočen s istim problemima, lokalni akter Barcelona en Comu dosad je uspio izbjeći takvu zamku kroz institucionalne inovacije kao što su održavanje organskih odnosa s društvenim pokretima, kroz demokratizaciju svojih političkih struktura i  ‘otvaranje’ institucija na način da se ljudima omoguće nove prilike za uključivanje i suodlučivanje. Nije, naravno, moguće iskustva prenositi direktno iz jednog konteksta u drugi, ali sigurno je korisno i važno pratiti dalje razvoj situacije u Španjolskoj i drugdje u Europi.

Rodna ravnopravnost jedan je od ključnih segmenata programa platforme. Navodite, između ostalog, da ćete uzimati u obzir utjecaj gradskog proračuna na žene. Zašto je to uopće potrebno, i možete li dati neki primjer?

Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti naše političke platforme i to pokazujemo našim izbornim listama, našim političkim programom i našim svakodnevnim djelovanjem. Način na koji grad raspoređuje proračunski novac ima utjecaj na različite društvene skupine, pa tako i na žene. Primjerice, ako znamo da se žene više koriste javnim prijevozom ili više obavljaju poslove skrbi za djecu i starije, onda ulaganja u javni prijevoz, izgradnju vrtića i škola ili dostupnost usluga u zajednici imaju direktne posljedice na društveni položaj žena. Upravo su takvi programi neki od prioriteta naše platforme, a ovakve mehanizme važno je vidjeti i kao priliku da poboljšamo položaj žena koje su značajno pogođene krizom koronavirusa.

Mnoge članice i članovi platforme Možemo! dolaze iz udruga i/ili imaju aktivističkog iskustva. Kako vi vidite razliku između aktivistkinja i političarki, aktivizma i politike?

Aktivizam vidim kao borbu za pozitivnu društvenu promjenu i opće dobro te u tom smislu aktivizam vežem uz čitav niz aktera: građane, građanske inicijative, udruge, stranke itd. Ono na što se, pretpostavljam, odnosi vaše pitanje je u čemu je razlika između stranačkog djelovanja i vaninstitucionalnog političkog djelovanja, odnosno djelovanja društvenih pokreta. I jedno i drugo smatram važnim metodama borbe za društvenu promjenu. Vaninstitucionalno djelovanje je nužno kao pritisak na institucije, čak i u situaciji kada postoji lijeva politička opcija, da bi se širili politički horizonti mogućeg, a i kako ljevica ne bi atrofirala u elitizam i konformizam. Za ljevicu smatram da je izrazito važno da osluškuje i podržava društvene pokrete ‘odozdo’, no to ne bi trebao biti odnos podrazumijevanja ili bezuvjetne podrške, već upravo kritičkog propitivanja i širenja emancipatornih političkih zahtjeva.

Kako se zainteresirani građani i građanke mogu uključiti u rad platforme i dati svoj doprinos?

Demokracija odozdo kreće iz neposredne okoline. Želimo poticati uključivanje građana u oblikovanje politika i odlučivanje na razini kvartova u kojima žive jer je poboljšanje kvalitete života u kvartovima neposredan interes njihovih stanovnika i vjerujemo da građani mogu najbolje prepoznati prioritete za svoje kvartove. Učinit ćemo rad mjesne samouprave transparentnijim te ga otvoriti građanima da nude prijedloge komunalnih i financijskih prioriteta. Građani se mogu uključiti i u aktivnosti naših kvartovskih grupa koje imamo u svih 17 zagrebačkih četvrti te pozivamo sve da prate naše stranice, kao i stranice gradskih četvrti na društvenim mrežama.


Povezano