Objavljeno

Unatoč međunarodnoj zabrani Norveška ne odustaje od izlova kitova

Norveški kitolovci ubili su ove godine 729 kitova, što predstavlja najveći broj u protekla dva desetljeća. Uz Japan i Island, Norveška i dalje nastavlja s ovom okrutnom praksom ignorirajući međunarodni moratorij na komercijalni kitolov iz 1982. godine .

No, usprkos rekordnom ulovu, država se suočava s novim problemom, nitko ne kupuje meso ovih sisavaca. „Moramo obnoviti potražnju za kitovim mesom“, izjavio je Svein Ove Haugland, zamjenik direktora norveške udruge za prodaju ribarskih proizvoda, svjestan lošeg stanja na tržištu.

Uzme li se u obzir smanjena potražnja za ovom vrstom mesa ostaje nejasno zašto Norveška nastavlja ubijati u prosjeku 700 kitova godišnje. Međutim, iako norveške vlasti uporno tvrde da je održiv lov moguć, povijest govori drugačije.

Kako bi spasila kitove od izumiranja Međunarodna komisija za kitolov (IWC) je 1982. godine proglasila zabranu lova koju je Norveška poštivala sve do 1994. kada je obznanila da više ne namjerava poštivati sporazum. Unatoč zgražanju šire javnosti, oštrim kritikama IWC-a i pozivima da prihvati postojeće rezolucije, ona ne prestaje s nehumanim lovom na ove životinje koje nerijetko umiru dugom i mučnom smrću.

Norveška možda ne mari za održivost, surove postupke ili čak svoj ugled, ali ono što je najzagonetnije jest vjerovanje da će, nastavi li se ubijati kitove, ljudi ponovno otkriti čari kitovog mesa, unatoč tome što dokazi za tako nešto ne postoje.

Izvješće iz 2009. godine o ekonomiji kitolova otkrilo je da su vladine subvencije jedino što održava norvešku kitolovnu industriju na životu. Izdašna financijska pomoć, neoporezivanje goriva, besplatna pohrana mesa, pomoć u istraživanjima, lansiranje marketinške kampanje za popularizaciju kitovog mesa, samo su neke metode kojima vlada od ranih 90-ih nastoji oživjeti ovu granu industrije.

Unatoč vladinim naporima ona se bori za opstanak. O tome svjedoči smanjenje broja brodova na 20-ak i stalni pad prodaje. Bez obzira na mnoštvo trendy recepata, prosječni Norvežanin konzumira manje od pola kile kitovog mesa na godinu te drži kako ta namirnica pripada prošlosti.

„Ako prodaja ne bude rasla, bojim se da će ova tradicija i industrija izumrijeti. Za 10-ak godina neće biti kitolovaca, a to bi bila prava tragedija“, izjavio je Frank A. Jensen, norveški novinar koji istražuje ovu granu industrije.

Tragedija? Kako za koga. Umjesto da se brodove koriste za izlov, norveški bi kitolovci trebali razmisliti o drugim načinima zarade. Promatranje kitova, industrija u kojoj se godišnje vrti 1.5 milijarde dolara, čini se izvrsna alternativna opcija. Alternet


Povezano