“Kada bi sljedećeg tjedna polovica životinja iz ZOO-a uginula, ta vijest osvanula bi na svim naslovnicama. No upravo to se događa u većim prostranstvima”, istaknuo je zoolog Ken Norris. Naime, posljednji WWF-ov izvještaj upozorio je da se tijekom posljednjih 40 godina broj divljih životinja prepolovio. Indeks života na planeti (LPI) ukazao je na smanjenje populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova za čak 52% u razdoblju od 1970. do 2010. godine.
Broj kopnenih životinja smanjio se za 39% , morskih vrsta za 39% te slatkovodnih, najugroženijih, za 76%.
“Rijeke su na dnu sistema. Sve što se odvija na kopnu, završit će u rijekama”, objasnio je Dave Tickner, WWF-ov savjetnik za slatke vode. Najveći gubitak doživjela je Latinska Amerika, koja je zabilježila pad od 83%. Program zaštićenih rezervata može smanjiti te brojke, kao što i pokazuje slučaj s povećanjem populacije tigrova u Nepalu. Prema izvještaju, zemlje u razvoju trpe najveće gubitke, no samo zato što su bogate zemlje već davno izgubile mnoge populacije, kao što je to slučaj s vukovima u Velikoj Britaniji.
Ritam potrošnje u neskladu je količinom prirodnih resursa. Šume krčimo brže nego što stabla uspiju ponovno narasti, slatkovodne izvore crpimo brže nego što se obnavljaju podzemne zalihe vode, ugljični dioksid ispuštamo brže od prirodnih procesa njegova uskladištavanja. “Ekološki otisak”, pokazatelj potrošnje prirodnih resursa čovječanstva, pokazuje da bi nam trebao još jedan i pol planet kako bi zadovoljili svoje apetite.
I Hrvatska je među zemljama koje pretjerano iscrpljuju Zemljine resurse. Njezina potrošnja iznosi 1,86 planete i ispred je BiH-a, koja iziskuje 1,46 planeta, te Srbije koja zahtjeva 1,43. Slovenija troši čak 2,64 planeta. Deset zemalja s najvećim “ekološkim otiskom” po glavi stanovnika su Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i Švedska.
“Zabrinjava spoznaja da se i u Europskoj uniji, koja je godinama prednjačila u ovim pitanjima, sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju. Štoviše, prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, što predstavlja značajno nazadovanje za okolišnu problematiku. Dodatni korak unatrag je i planirana deregulacija direktiva o pticama i staništima, inače okosnica zaštite prirode u EU”, ističe Petra Remeta iz hrvatskog ureda WWF- ova Mediteranskog programa.
“Ekološki dug” glavni je izazov 21. stoljeća jer gotovo tri četvrtine svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se bore i s ekološkim deficitom i s niskim primanjima. WWF-ov izvještaj ukazao je na nužnost hitnih zajedničkih i održivih rješenja.
“Biološka raznolikost ključni je dio sustava koji održavaju život na Zemlji i barometar za ono što radimo na ovom planetu, našem jedinom domu. Hitno trebamo hrabru globalnu akciju u svim segmentima društva kako bi izgradili održivu budućnost”, zaključuje Petra Remeta. Guardian /H-ALTER/ WWF…
