Nevjerojatno načitana Maria Popova, osnivačica i urednica web portala brainpickings.org, i ovoga je tjedna pripremila pregršt zanimljivih, dirljivih i poticajnih prijedloga za čitanje.
Sedam slikovnica s njenog popisa najboljih LGBT priča za djecu obrađuju teme koje su u dječjoj književnosti dugo vremena bile tabu: od homoseksualnosti i istospolnih bračnih zajednica do diskriminacije i odbacivanja propisanih rodnih uloga.
O tome da ni dan-danas ne postoji konsenzus oko toga jesu li te i takve teme primjerene najmlađim čitateljima/icama svjedoči i činjenica da su neki od naslova sa spomenutog popisa pri inicijalnom objavljivanju dočekani s neskrivenim neodobravanjem, primjerice Heather Has Two Mommies (Heather ima dvije mame, 1989) Leslée Newman, slikovnica u kojoj se po prvi puta pojavila “obitelj s dvije mame”, te Daddy’s Roommate (Tatin cimer, 1990) Michaela Willhoitea. Potonja slikovnica koju Popova naziva izvorom “utjehe i zajedništva za djecu LGBT roditelja”, javno je ocrnjivana i spaljivana, cenzurirana i zabranjivana.
Iako je po objavljivanju izazvala niz kontroverzi, pa čak i bila predmetom sudske tužbe, duhovita slikovnica Koning & Koning (Kralj i kralj, 2000) nizozemske autorice Linda de Haan ubrzo je stekla golemu popularnost, nadahnula nekoliko kazališnih adaptacija, te dobila i nastavak – King and King and Family (Kralj i kralj i obitelj, 2004).
We Are All in the Dumps with Jack and Guy (Svi/e smo potišteni/e s Jackom i Guyjom, 1993) popularnog američkog književnika Mauricea Sendaka prati nastojanja dvojice naslovnih junaka da spase dječaka beskućnika kojega su oteli divovski štakori. Jack i Guy, piše Popova, djeluju kao gay par, a njihov čin spašavanja nalikuje posvajanju djeteta.
Potaknute željom da slave “lezbijske vrijednosti, hrabrost i ugled”, spisateljica Jeanne Arnold i ilustratorica Barbara Lindquist – inače bake i višegodišnje partnerice – stvorile su slikovnicu Amy Asks a Question: Grandma, What’s a Lesbian? (Amy postavlja pitanje: Bako, što je lezbijka?, 1996). Kroz razgovor između djevojčice iz naslove i njene bake (inače iznenađujuće rijedak lik u suvremenoj dječjoj književnosti), Arnold i Lindquist otvoreno i s mnogo razumijevanja obrađuju teme kao što su istospolne veze, AIDS, diskriminacijai pravo na izbor.
And Tango Makes Three (S Tangom nas je troje, 2005) Justina Richardsona i Petera Parnella istinita je priča o ljubavi dva pingvina iz njujorškog zoološkog vrta koji zajednički odgajaju žensko mladunče, dok Morris Micklewhite and the Tangerine Dress (Morris Micklewhite i haljina boje mandarine, 2014) Christine Baldacchino pripovijeda o kreativnom dječaku koji je isključen iz vršnjačke sredine jer voli slikati, pjevati, nositi haljine i bojiti nokte u ružičasto.
Formiranje stavova i vrijednosnih sustava započinje već u djetinjstvu, stoga je, ističe Popova, djeci važno ponuditi pozitivne modele te im pomoći da bolje razumiju svijet oko sebe i razviju suosjećanje i toleranciju. U tom smislu, ove maštovite, poticajne i lijepo ilustrirane slikovnice idealan su poticaj za razgovor i mogući prvi korak u učenju tolerancije.
Imajući to na umu, preostaje nam tek poželjeti da se ove i njima slične slikovnice uskoro nađu i na policama domaćih knjižnica i knjižara (nažalost, niti jedan od nabrojanih naslovanije preveden na hrvatski jezik).
