Objavljeno

Mlade majke sanjaju o snu

Foto: Ksenia Chernaya / Pexels

“Jednostavno trebam otići na mjesec dana”, govori mi Antea.​*​ Razgovaramo o raspodjeli zadataka u kućanstvu s njenim partnerom, kao i brizi za dijete. Ali, naravno, ne može otići. Osjeća kako se oko pitanja preraspodjele kućanskih poslova ona i partner vrte u krug. Iako on vodi brigu o čistoći kuće više od nje, Antea ističe da joj s vremena na vrijeme veliko opterećenje zna predstavljati činjenica da baš uvijek ona mora biti zadužena za kuhanje, kao i za kupovanje namirnica i planiranje obroka.

S tim da sam osoba koja jako voli kuhati, međutim, nekada to jednostavno oduzima slobodu za druge stvari. Kad god ja artikuliram [ove probleme, op.a.], zaključimo koji koraci su potrebni da stvari budu drugačije, ali zapravo nikad ne budu jer jednostavno ja opet najviše potegnem“, pojašnjava Antea.

Iako su parovi sve više svjesni problema (ne)pravedne raspodjele kućanskih poslova i trude se podijeliti ih ravnopravnije, žene u vezama još uvijek rade više, tj. više ‘potežu’. Često se taj rad u obliku kućanskih poslova manifestira i kroz tzv. mentalno opterećenje, što potvrđuju i naše sugovornice.

Već je Ivana Perić u svom članku Čisti sa mnom, takva sam i gotovo? spomenula istraživanje Ksenije Klasnić Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena provedeno 2018. godine. Ono je pokazalo da zaposlene žene tijekom jednog tipičnog tjedna provedu oko 24 sata u aktivnostima vezanim za brigu o djeci, dok njihovi partneri na iste aktivnosti provedu 2,5 puta manje vremena: oko 10 sati tjedno.

Najveća razlika u uloženom vremenu između muškaraca i žena jest ona u obavljanju rutinskih kućanskih poslova poput glačanja, kuhanja, pospremanja i slično: zaposlene žene na ove aktivnosti troše trostruko više vremena (oko 15 sati tjedno) nego njihovi partneri.

Prikupljeni podaci o obavljanju rutinskih kućanskih poslova ukazuju na izrazitu rodnu neravnopravnost u njihovom obavljanju, navodi Klasić. U čak 83% veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju žene, u 16,6% veza oba partnera većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju ravnopravno, dok su u samo 0,4% veza muškarci ti koji obavljaju sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova.

Indikativno, žene su također upitane da procijene prosječan broj sati koje tijekom jednog tjedna provedu obavljajući sve rutinske kućanske poslove te da procijene koliko vremena troši njihov partner. Žene tako procjenjuju da njihovi partneri, generalno gledajući, provode više od trostruko manje vremena obavljajući rutinske kućanske poslove nego one.

Briga o djeci

Kod svih poslova vezanih za brigu o djeci, žene su više angažirane od muškaraca, iako kod raznih poslova mnogi partneri ravnopravno dijele angažman. Aktivnosti oko kojih se najviše angažiraju žene su kupovina odjeće i obuće za dijete i uzimanje bolovanja, slobodnih dana i godišnjeg odmora kada je dijete bolesno, navodi se u istraživanju. Žene se također mnogo više od svojih partnera bave mijenjanjem pelena, hranjenjem djeteta i pomaganjem djetetu u učenju. Aktivnosti za koje možemo reći da su najravnopravnije podijeljene među partnerima su igranje s djetetom i šetnja s djetetom, iako su i ovdje ipak više angažirane žene.

Na pitanje je li se od nje više očekivalo da stavi sa strane svoj posao zbog brige za djecu, Antea govori da je problem što je njen posao fleksibilniji što se tiče dolaska u ured i radnog vremena, pa „nekako najviše ja potegnem, umjesto da partner uzima bolovanje (slabije plaćeno) ili troši godišnje za ostanak doma s djetetom.“

Kako navodi Državni zavod za statistiku, mnogo veći udio žena skrbi o djeci, obavlja kućanske poslove i kuha. U svim državama članicama EU-a žene više nego muškarci skrbe o djeci, obavljaju kućanske poslove te kuhaju. U 2016. godini u EU-u 92% žena u dobnoj skupini 25 – 49 godina (s djecom mlađom od 18 godina) svakog je dana skrbilo o svojoj djeci, u usporedbi sa 68% muškaraca. Razlike su čak i veće kada govorimo o kućanskim poslovima i kuhanju. U 2016. u EU-u 79% žena svakog je dana kuhalo i/ili obavljalo kućanske poslove – u usporedbi s 34% muškaraca.

Istraživanje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2017. godine pokazalo je gotovo iste rezultate: primjerice, 77% zaposlenih žena glača uvijek ili gotovo uvijek, a u samo 7% veza se ovaj posao ravnopravno dijeli. U 80% veza žene isključivo ili većinom mijenjaju posteljinu, čiste sanitarne prostorije, peru rublje, vješaju ga, slažu i spremaju, brišu podove, prašinu i brinu za biljke; 41% žena i 29% muškaraca kuha i priprema hranu, 42% žena i 23% muškaraca pere posuđe, a podjednako postavljaju i pospremaju stol te podjednako kupuju namirnice i ostale kućne potrepštine.

Posao ili obitelj?

Kako dalje navodi Klasić, samo je 17,5% žena izjavilo da nikad nisu morale birati između zahtjeva na poslu i obiteljskih obaveza. One u ostalih 82,5%, kad se nađu u situaciji da moraju birati, uvijek ili češće prednost daju obitelji nad poslom. Kad moraju birati između zahtjeva na poslu i obiteljskih obaveza, žene koje imaju djecu češće prednost daju obitelji nego žene koje nemaju djecu, i to bez obzira na njihov stupanj obrazovanja, položaj u strukturi organizacije i slično.

Ilustrira to i Antein primjer. Na pitanje je li se od nje više očekivalo da zbog brige o djeci i kućanskih poslova po strani stavi vlastiti posao, ona ističe kako smatra da dobro obavlja svoje zadatke na poslu te se trudi da ništa ne pođe po krivu. Međutim, njen posao ipak pati.

Osjećam da nisam prisutna i ‘u poslu’ kao drugi. Čini mi se da sam zbog toga morala prepustiti izvršnu ulogu drugom kolegi, što je s jedne strane i bolje za mene, ali s druge strane malo poražavajuće. Nekako plivam s tim, ali to usklađivanje obaveza unosi dovoljno kaosa u život“, kaže. Dodaje da je, uz redovan uredski svakodnevni posao i ostavljanje djeteta u vrtiću, podjela s partnerom oko odlaska i dolaska u vrtić do 15:30 ponekad neizvediva. „Imam sreće da mi je posao fleksibilniji jer ne vidim kako oba partnera mogu raditi od 9 do 17 bez da imaju pomoćnu osobu koja još barem preuzima dijete“, kaže.

Na raspodjelu kućanskih poslova i brige za dijete utječe, dakle, i cijeli niz drugih faktora; recimo, tko u vezi zarađuje više, tko ima fleksibilniji posao ili radne uvjete.

Antea smatra da je bilo perioda kada je većina kućanskih poslova pala na nju, „što je bilo jako iscrpljujuće i upravo u onom periodu kad je bio beba, a suprugov posao je bio od 9 do 17. Nisam imala puno druge pomoći jer mi roditelji rade. Nekad je bilo nemoguće uopće pripremiti ručak preko dana. Ako odeš u šetnju s djetetom da zaspi već si doomed da nemaš ručak ako toga dana nije sve bilo kupljeno, isplanirano i pripremljeno unaprijed. Cijeli taj process je bio jako iscrpljujući u fazi bez sna“, opisuje.

Danas, kada dijete ima dvije i pol godine osjeća da se može maknuti na neko vrijeme. Međutim, jako joj je teško sve to isplanirati, „pripremiti sve partneru i djetetu. Teško je prepustiti ga samo jednoj osobi po cijeli dan, bez pomoći drugih. Lakše ga je ostaviti nekome samo na 2-3 sata na čuvanje“, ističe.

Obiteljski koordinator

Čak i u kućanstvima i kod parova koji smatraju da su postigli pravednu podjelu rada, oni skriveni ili nevidljivi oblici rada, njege i brige padaju na ženu. Zapravo, kako piše BBC, sve veći broj istraživanja navodi da – kada govorimo o kućanskom radu i odgovornostima – žene obavljaju veći dio kognitivnog i emocionalnog rada od muškaraca.

Na pitanje smatra li da je većina posla oko djeteta pala na nju, naša druga sugovornica Ivana odgovara da ne može baš tako reći, iako često ima osjećaj da je ipak na njoj veća odgovornost. Ističe da njen suprug sudjeluje u svemu oduvijek, od kupanja, prematanja, hranjenja do igranja, te da puno toga rade zajedno. Stvari poput kupanja djeteta, primjerice, su neki njihovi obiteljski rituali kojih se pridržavaju kada mogu. Također, sve velike odluke povezane s djetetom donose zajedno.

Međutim, nezadovoljstvo se kod Ivane javlja kad je riječ o nekim svakodnevnim sitnicama i ‘mentalnom opterećenju’, u smislu vođenja računa o tome imaju u tom trenutku u kućanstvu li dovoljno pelena, treba li ponijeti još rezervne robe u jaslice, je li dijete dovoljno ili dobro jelo, nazivanja doktorice ili bilo kakvih drugih dogovora.

Tu je nekako većinom sve na meni, kao da mi je automatski dodijeljena neka uloga koordinatora koji mora voditi računa o tome da sve funkcionira. To su sve neke sitnice koje se ni ne primjećuju kad sve štima, ali često se zaboravlja da netko i na takve sitne zadatke troši svoju energiju i vrijeme, i to zna biti frustrirajuće“, ističe.

Stručnjaci navode kako se nevidljivi rad koji žene rade može podijeliti u tri kategorije koje se međusobno preklapaju. Prva je kognitivni rad koji predstavlja razmišljanje o svim elementima odgovornosti i brige za kućanstvo, što uključuje organizaciju, planiranje i slične aktivnosti. Druga je emocionalni rad – primjerice, smirivanje djece i briga o njihovom psihičkom zdravlju. A treća je već spomenuto mentalno opterećenje koje predstavlja kombinaciju prve dvije kategorije. Ono, dakle, obuhvaća pripremu, organiziranje i predviđanje svega (što je potrebno napraviti), emocionalnog i praktičnog, što treba odraditi kako bi se život odvijao nesmetano. Ovaj skriveni rad izrazito je teško kvantificirati upravo zato jer je nevidljiv i internaliziran te je stoga teško vidjeti gdje počinje, a gdje prestaje. Kao što je istaknula Ivana, sve su to tek ‘sitnice’ koje se niti ne primjećuju dok sve ide glatko. Sve to ženama predstavlja i dodatan stres, jer se brinu (o djeci, obitelji, partnerima) čak iako nisu fizički prisutne.

Nisam spav’o, nisam spav’o

Klasić u svom istraživanju nalaz vezan za utjecaj obiteljskih obaveza na količinu sna ističe kao zabrinjavajući. Naime, kako bi uspjele odrađivati sve kućanske i obiteljske obaveze, svaka druga žena barem je jednom u životu znatno smanjila količinu sna na duže vremensko razdoblje. Kao primjer će nam poslužiti Ivanina situacija. I ona i njen partner su samozaposleni, stoga ne postoji opcija prebacivanja poslova na koleg(ic)u.

Najveći nam je problem kad se dijete razboli (a to je dosta često u tako ranoj dobi). U tim situacijama uvijek ja ostajem doma s njim, jer su moj posao i radno vrijeme mnogo fleksibilniji od suprugovih (situacija s koronom nam ovdje stvarno nije pomogla jer se nismo usudili ostavljati bolesno dijete roditeljima na čuvanje). Također, suprug zarađuje mnogo više nego ja tako da, racionalno gledano (ako se uzme u obzir da odnedavno otplaćujemo kredit za stan), nema smisla da on u tim situacijama ne radi, a ja da“, kaže Ivana.

Međutim, problem je što nju u takvim situacijama nema tko zamijeniti, a i ona u svom poslu ima određene rokove i obveze prema klijentima „pa se jako često događa da posao koji nisam stigla odraditi preko dana – jer sam brinula za dijete – moram odrađivati navečer, a ponekad i do dugo u noć. I to je dio koji je frustrirajući za oboje, a za mene samu i fizički iscrpljujući i definitivno utječe na naše odnose i na dinamiku u obitelji. No nadamo se da će s vremenom postati lakše. Tako da – da, očekuje se od mene da zbog brige za dijete ostavim posao po strani, ali opet je to na kraju zajednička odluka“, kaže.

Sve to utječe i na dinamiku odnosa s partnerom koji se promijenio dolaskom djeteta. „Sigurno se oboje osjećamo odgovorni pa zbog toga raste razina stresa, a s time učestalost razmirica zbog lošeg raspoloženja“, kazala je Ivana, dodavši da tu zasigurno ne pomaže ni manjak sna koji je i nakon dvije godine otkako imaju dijete i dalje njihova realnost. „Imamo neizmjerno manje vremena, kako svatko za sebe, tako i oboje zajedno kao par i to može biti još jedan izvor povremenih frustracija. A opet, s druge te strane imanje djeteta toliko poveže, i to često baš u najtežim situacijama najviše izađe na vidjelo“, zaključuje.

Tekst je nastao u okviru projekta Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipiran. i projektnih partnera.

  1. ​*​
    Imena sugovornica su promijenjena.

Povezano