Broju zastupnica u Hrvatskom saboru pridružilo se sedam novih zastupnica, te je ukupan broj žena u saboru sada 30, što čini petinu parlamenta. Na izborima u studenom mandate su osvojile 23 žene i 128 muškaraca, a trenutno u Saboru mandate obnaša 30 žena (20 posto) i 121 muškarac (80 posto), objavljeno je na saborskim stranicama.
Stranački gledano, najviše zastupnica sada ima SDP, osam, a slijede ga HDZ sa sedam, HNS sa šest, Most s tri, dvije su zastupnice neovisne, a po jednu imaju HSU, Hrid, Laburisti i stranka Milana Bandića.
Od 23 izravno izabrane zastupnice njih 13 je bilo s lista koalicije Hrvatska raste (SDP, HNS, HSU i HL), pet iz Mosta, četiri iz Domoljubne koalicije, te jedna zastupnica nacionalnih manjina. Samo jedna zastupnica, HNS-ova Anka Mrak Taritaš, u Sabor je izabrana zahvaljujući preferencijalnim glasovima birača.
Razlog povećanja broja zastupnica je odlazak postojećih zastupnika (poput Mostovog Tomislava Panenića) u izvršnu vlast, ali i vraćanje bivših ministrica u saborske klupe (Vesna Pusić i Milanka Opačić).
Unatoč povećanom broju zastupnica, dugogodišnju predsjednicu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordanu Sobol (SDP), i dalje ne zadovoljava broj žena u saborskim klupama. Istaknula je kako je broj od 23 izravno izabrane zastupnice najmanji od 2000. godine, kada su u Sabor bile izravno izabrane čak 34 zastupnice. Četiri godine kasnije izravno je izabrano njih 26, a 2007. godine 32 zastupnice.
Sobol je poručila da porastu broja žena u politici ne ide u prilog zaključak DORH-a kako ne postoji zakonska osnova za pokretanje prekršajnih postupaka protiv stranaka i koalicija koje na kandidacijskim listama nisu imale najmanje 40 posto žena, jer je Ustavni sud ukinuo sankciju za nepoštivanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca. DORH je poručio da nadležnim državnim odvjetništvima neće dostavljati obavijest Državnog izbornog povjerenstva (DIP) o listama koje nisu ispunile žensku kvotu.
Žene su postale loptice za 'šutiranje' između Sabora, Ustavnog suda i DORH-a, jer nema volje da se problem riješi, ocijenila je Sobol. Predstoji, kaže, voditi bitku unutar stranaka da se zakonima, prije svih izbornim, pitanje zastupljenosti žena riješi na način primjeren 21. stoljeću.
Hrvatski sabor prenosi podatke Interparlamentarne unije po kojima je svjetski prosjek zastupljenosti žena u nacionalnim predstavničkim tijelima 22,7 posto.
U jednodomnim parlamentima ili donjim domovima u svijetu prosjek je 22,8 posto, a u Europi 25,7 posto. Najveća prosječna zastupljenost žena trenutačno je u nordijskim parlamentima (41,1 posto), a najmanja u parlamentima zemalja Pacifika (13,4 posto).
