Švedska organizacija Kvinna till Kvinna objavila je izvješće pod naslovom “Gušenje pokreta – sužavanje prostora za ženska prava” (pdf). Zbog jačanja nacionalizma, ekstremizma i tradicionalnih vrijednosti ženske organizacije suočene su s velikim preprekama u svom radu i zalaganju za rodnu ravnopravnost i nenasilje.
Sužavanje prostora za organizacije civilnog društva ima negativan učinak na sve organizacije, ali pogađa osobito ženske organizacije. U patrijarhalnom društvu, žene su isključene iz pozicija donošenja odluka, stoga se njihova borba za utjecaj i zaštitu ženskih prava događa unutar civilnog društva. Istraživanja pokazuju da je feministički pokret najvažniji faktor u borbi protiv nasilja nad ženama. No, što se događa kada civilno društvo više nema pristup sredstvima za rad?
[Sužavanje prostora] doista gura žene u kut, teško im je uopće oduprijeti se. Tako ih se briše, miče iz javnog prostora. Na taj način se poništava napredak koji smo izborile u posljednjih nekoliko godina.” (aktivistkinja iz Libanona)
Kvinna till Kvinna provela je anketu u 32 zemlje, pitajući aktivistkinje na koje načine se sužava prostor za djelovanje u njihovim zemljama. Više od 60% ispitanica izjavilo je da se njihov prostor za djelovanje suzio, a glavni razlozi za to su: strah vlade od političkih promjena, jačanje nacionalizma i animoziteta prema stranom financiranju, te konzervativni ideali.
Nadalje, 85% ispitanica smatra da su aktivistkinje za ženska prava na različite načine pogođene smanjenjem broja mogućnosti financiranja i povećanim naglaskom na tradicionalnu ulogu žene kao njegovateljice (a ne političke akterke).
Aktivistkinje u izvještaju također progovaraju o cijeni koju moraju platiti da bi se nastavile baviti onim čime se bave; o sramoćenju, seksualnom uznemiravanju, napadima na njihove obitelji, njihovu seksualnost i ugled.
Sve se promijenilo. Više nema novaca ni slobode. Znamo da će napasti naš rad, ne žele da se itko bavi ljudskim pravima jer znaju da to znači više prava za žene. (aktivistkinja iz Egipta)
Sužavanje građanskog prostora znači da se polje u kojem žene mogu javno izreći svoje probleme i boriti se za svoja prava, ali i pružiti si međusobnu podršku, postaje sve manje i manje, a u nekim zemljama je potpuno nestalo.
Sužavanje prostora obilježeno je ograničavanjem nekih od temeljnih prava: slobode okupljanja, slobode udruživanja i slobode izražavanja.
Tipična obilježja sužavanja građanskog prostora:
-Ograničavanje pristupa udruga međunarodnom financiranju,
-Nametanje dodatnog birokratskog tereta od strane nacionalne regulative,
-Zastrašivanje i napadi na udruge od strane klerikalnih i desničarskih skupina,
-Jačanje nevladinih organizacija pod utjecajem vlade (GONGO),
-Smanjenje mogućnosti sudjelovanja u međunarodnim sastancima i umrežavanja,
-Samocenzura.
U Kuvajtu žene uopće ne bi trebale biti aktivistkinje, a kada jesu, optužuju ih da zanemaruju kućanstvo i fokusiraju se samo na sebe. (aktivistkinja iz Kuvajta)
Imajući to u vidu, Kvinna till Kvinna predlaže, između ostalog, jačanje diplomatskog i političkog pritiska na represivne vlade i uvrštavanje rasprave o ljudskim pravima u svaki dijalog o vanjskoj politici, razvojnoj suradnji, migraciji ili trgovini; pronalaženje fleksibilnih i inovativnih modela financiranja ženskih organizacija; pružanje podrške umrežavanju i izgradnji pokreta; i jačanje uloge EU delegacija i veleposlanstava u promicanju dijaloga s civilnim društvom.
