Dok ljudskopravaške organizacije diljem svijeta pozivaju Kanadu da zaustavi prisilnu sterilizaciju autohtonog stanovništva, povećava se broj žena koje se nastoje udružiti u tužbi protiv kanadske vlade i medicinskih stručnjaka/inja.
Najmanje 60 žena u kanadskoj provinciji Saskatchewan udružilo se u pokretanju pravnog postupka protiv liječnika/ca i medicinskih službenika/ca, tražeći naknadu za kršenje svojih prava.
Tužbu prethodno treba ovjeriti sudac/kinja, no ovog je tjedna Amnesty International najavio kako će lobirati kod predstavnika UN-ove Komisije protiv mučenja kako bi se povećao pritisak na kanadsku vladu i potaknulo njihovo djelovanje.
„U konačnici je ovdje riječ o ženama koje bi trebale imati pravo da samostalno odlučuju o svojim tijelima, a kojima je to pravo oduzeto,“ kazala je Jacqueline Hansen ispred Amnesty Internationala.
Žene navode kako su im u javnim bolnicama, u situacijama u kojima nisu bile u stanju dati svoj pristanak, jajovodi prisilno svezani, spaljeni ili izvađeni, što predstavlja kršenje medicinske etike i zakona.
Neke od tužiteljica navode kako im je bilo rečeno da neće moći vidjeti svoju novorođenu djecu ako ne pristanu na medicinski postupak.
„Ove žene i njihove zajednice su patile. Patile su. One imaju pravo na odštetu dok suštinski ne otpuste svoju traumu,“ kazala je Alisa Lombard, odvjetnica koja će pripadnice autohtonih naroda predstavljati na sudu.
Kontinuirano prisiljavanje na sterilizaciju razotkriveno je 2015. godine, kada su četiri žene otvoreno progovorile o svojim iskustvima u provinciji Saskatchewan. Nakon njihovog istupa u javnost pokrenuta je istraga, a provincijsko zdravstveno tijelo objavilo je ispriku i nove kriterije za podvezivanje jajnika.
Međutim, u tužbi se navodi kako su se neki slučajevi dogodili nedavno, i to čak 2017. godine.
Senatorica Yvonne Boyer, odvjetnica, pripadnica autohtonog stanovištva i suoautorica neovisnog izvještaja o iskustvima žena u Saskatchewanu, smatra da je problem vjerojatno rasprostranjeniji no što javnost misli.
„Ako se dogodilo u Saskatoonu, dogodilo se u Regini, dogodilo se u Winnipegu, dogodilo se tamo gdje je povećana populacija autohtonog stanovništva,“ kazala je Boyer. „Imala sam puno slučajeva u kojima su žene diljem zemlje kontaktirale sa mnom i tražile me za pomoć.“
Jane Philpott, ministrica autohtonih službi, u intervjuu za Canadian Press ovu je praksu opisala kao ‘užasavajuću’.
„Problem prisilne sterilizacije ranjivih skupina ljudi, u koje se ubraja i autohtono stanovništvo, vrlo je ozbiljna povreda ljudskih prava,“ kazala je Philpott.
Zbog sramotnog postupanja prema ženama reagirali su i predstavnici autohtonog stanovništva. Perry Bellegarde, predsjednik Skupštine prvih naroda pridružio se zahtjevima za hitnom istragom koji su upućeni kanadskoj vladi.
„To je pogrešno, nemoralno, to je ogromna povreda ljudskih prava i ta dehumanizirajuća praksa mora biti zaustavljena,“ kazao je Bellegarde.
Hansen je izjavila kako je Amnesty International slične slučajeve istraživao u Meksiku, Čileu i Peruu. „To se uvijek radi iz vrlo specifičnog razloga. Jasno je da je to povezano s politikama koje žele osigurati da se određena grupa ljudi ne može razmnožavati.“
Odvjetnica Lombard je napomenula kako kanadska uznemirujuća povijest tretiranja autohtonih naroda ukazuje na motivaciju koja leži iza ovih problematičnih medicinskih procedura.
„Mislim da je geneza ovoga ukorijenjena u rasizmu,“ kazala je Lombard. „Mislim da stvari moramo nazvati onakvima kakve jesu.“ [E.H.] Theguardian…
