Objavljeno

Uloga političkih stranaka u zaštiti ljudskih prava – pokretanje dijaloga

Povodom jučerašnjeg Međunarodnog dana ljudskih prava, u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) održan je okrugli stol s temom Političke stranke o ljudskim pravima: iskustva i strategije, čiji je cilj bio otvoriti diskusiju o ljudskim pravima sa stranačkim organizacijama mladih.

Programski direktor YIHR-a Mario Mažić, u uvodnoj je riječi istaknuo važnu ulogu političkih stranaka i institucionalnih promjena, kako bi ljudska prava postala modus operandi, a u tom smislu bitnim smatra u veljači osnovanu regionalnu Mrežu stranačkih organizacija mladih (PYN) .

Budući da borba za ljudska prava ne bi trebala i ne može biti sektorska, važno je da su ovoj Mreži pristupile gotovo sve najvažnije političke stranke, no nadamo se da njihova posvećenost ljudskim pravima nije samo deklarativna.

Politiku stranaka predstavili/e su potpredsjednik za odnose s udrugama i strankama Mladih HNS-a Bima Butara, predsjednik Foruma mladih SDP-a Nenad Livun, županijski vijećnik stranke Hrvatskih laburista – stranke rada prof. dr. sc. Damir Hršak, voditeljica Podforuma za ljudska prava OraH-a dr.sc. Sandra Vračan, te predsjednik SDSS-a grada Vukovara Srđan Milaković.

Okruglom su stolu uz navedene prisustvovale veleposlanica Kraljevine Nizozemske u RH Ellen Berends koja je povukla paralele između političke kulture Hrvatske i Nizozemske, te doc. dr. sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta Zagrebu koja se dotakla pravnog okvira zaštite ljudskih prava.

Veleposlanica Berends naglasila je međupovezanost ljudskih prava i vladavine zakona, te napomenula da demokraciju ne trebamo definirati na principu 50+1, već raditi na razvoju snažnih i nezavisnih institucija, uključujući nevladine organizacije i medije, te snažne opozicije, Vlade, zakona i pravnog sustava. Jednostavnije rečeno, „svakom elementu društva mora biti dozvoljeno da odigra svoju ulogu“.

U tom smislu izrazito je važno poticati dijalog pozicije i opozicije, te dijalog političkih stranaka sa civilnim sektorom čega u Hrvatskoj još uvijek nemamo, kao niti dovoljno nezavisan i kritičan tisak, kojeg kao niti civilni sektor ne treba smatrati neprijateljskim.

Neizbježno je bilo osvrnuti se na referendum o braku, koji je kontekstu demokratskih procesa trebao predstavljati korak naprijed, ali u našem je slučaju bio korak natrag, ističe Vasiljević, osobito ako znamo da je Europska unija donijela Rezoluciju protiv homofobije. Ova rezolucija nije obvezujuća, no predstavlja trend kojem se i hrvatsko društvo mora prilagođavati, zbog čega je zanimljivo i pitanje koje postavlja Vasiljević – „Kako će se Hrvatska odnositi prema istospolnim brakovima sklopljenima u drugim državama članicama?“.

U drugom dijelu izlaganja, od predstavnika političkih stranaka čuli/e smo samo natruhe segmenata ljudskih prava kojima se bave, dok o samim iskustvima i strategijama provedbe ljudskih prava ili problemima s kojima se pri pokretanju i provedbi inicijativa susreću nije bilo riječi. Mario Mažić, u tom je smislu istaknuo da je ovo tek prvi susret te da će prilike za diskusiju tek biti.

U ime Foruma mladih SDP-a Livun je objasnio da sam statut SDP-a izrijekom ne govori o ljudskim pravima, no kao temelje društva ističe jednakost, solidarnost i toleranciju iz kojih proizlaze ljudska prava. Ljudska prava koja su u fokusu Foruma mladih SDP-a su prava nacionalnih manjina i pravo na rad. Također, referendum o braku ne smatraju najsretnijim, ali Zakon o životnom partnerstvu ističu kao pozitivan korak, te se zalažu za kvotu od minimalno 40% podzastupljenog spola u novom Izbornom zakonu.

Predstavnica OraH-a i autorica njihove politike rodne ravnopravnosti istaknula je da sve politike stranke promoviraju ljudska prava i pravdu, te da se zalažu za rodno osviještenu politiku u obrazovanju jer se upravo tamo učimo (ne)ravnopravnosti.

Osvrnula se i na problem obiteljskog nasilja, osobito činjenicu da u četiri županije nemamo sklonište za žrtve nasilja, zatim istaknula da se OraH zalaže za ratifikaciju Istanbulske konvencije , uvođenje nordijskog modela prostitucije , ukidanje diskriminacije žena na tržištu rada, paritetnu demokraciju, apsolutni suverenitet žene nad vlastitim tijelom, unaprjeđenje statusa LGBT osoba kroz osnivanje sigurne kuće, Zakona o rodu, te osnivanje centra pri Centru za krizna stanja.

Osim ovih, stranački predstavnici su osvrnuli su se i na pitanje eutanazije, društvenu integraciju osoba s posebnim potrebama, pravo na obrazovanje, pravo na rad i dostojanstven život, te osobito na prava Roma i Srba kao manjinskih skupina.

U zaključnoj riječi programski direktor YIRH-a istaknuo je da u današnjem kontekstu ni u kojem slučaju ne možemo raspravljati hoćemo li bilo kojoj skupini osigurati ljudska prava, već samo na koji ćemo ih način provoditi.

Organizacija ovakve diskusije svakako je pohvalna kada govorimo o podizanju razine poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj, no političke će stranke morati učiniti puno više od površnog doticanja pojedinih ljudskih prava, te pokazati volju za dijalogom s drugim sektorima društva i političku odlučnost u provedbi i zaštiti ljudskih prava unatoč pritiscima pojedinih društvenih struja.

 

Piše: Željka Vučković


Povezano