U Etnografskom muzeju u Zagrebu jučer je obilježena 94. godišnjica postojanja i otvorena izložba Vic o plavuši: stereotipi u kojima živimo. Izložba je nastala kao rezultat istraživanja kustosice Irene Kolbas, te u prvom redu prikazuje etničke i rodne, ali i druge društvene stereotipe.
Autorica izložbe izjavila je da će se izložbeni postav mijenjati, odnosno nadograđivati tijekom trajanja izložbe, te najavila popratna događanja u obliku predavanja i radionica.
Neki su izlošci multimedijalni, a posjetiteljima je omogućeno snimiti video zapis stereotipa s kojima se susreću i tako sudjelovati u izložbi.
Iako možemo vidjeti srednjovjekovne nakazne prikaze mitskih bića, stereotipe koji nastaju kao rezultat straha od nepoznatog Drugog, većina izloženih predmeta predstavlja stereotipe recentne prošlosti i one aktualne koje mnogi od nas reproduciraju svjesno ili nesvjesno.
Oni mogu imati i pozitivan i negativan predznak, no izložba ukazuje da su oni o ženama uglavnom negativni, dok su „muški stereotipi većinom pozitivni; “ako i voli popiti, to je pravi muškarac.”
„Žene su manje pametne, slabije i ‘u glavi’ i tjelesno. Zato im je mjesto u kući i dužnost da se brinu o djeci”, “Žena mora biti dobra majka, kuharica, ljubavnica, smjerna i slušati muža”, “Starija neudata djevojka je stara frajla, nešto s njom nije u redu. Muškarac je do starosti dobra prilika. Rastavljena žena je raspuštenica. Rastavljen muškarac je i dalje dobra prilika”, „Žene su glupe, osobito one lijepe, posebno plavuše”, samo su neki od primjera.
Iz tradicije narodnog stvaralaštva valja izdvojiti zidnjake, koji su nekada bili sastavni dio kuhinjskih inventara, a može ih se pronaći i danas, pa i u gradovima. Zanimljivo je da su žene prilikom izrade zidnjaka vezle stereotipe o sebi, poput “Kuharice manje zbori da ti jelo ne zagori”, a iako su često bili šaljivi jasno su poručivali gdje je ženi mjesto.
Kao oblik borbe protiv stereotipa izložena je i parodija zidnjaka u obliku kalendara za 2007. godinu, nastao kao projekt udruge B.a.b.e. Slike ovih zidnjaka prikazuju muškarce u tradicionalno ženskim ulogama, a popraćene su natpisima poput “Kad opeglam rublje bolje, draga je moja puno bolje volje!”
Spomenut ćemo još da je izložba realizirana u suradnji s nekolicinom suvremenih umjetnika/ica čiji izloženi radovi prikazuju njihovo viđenje stereotipa. Tako primjerice Adriano Gon svojim radom progovara o stereotipima u urbanoj signalizaciji, Davor Rapajić u socijalizmu, Neven Ušumović o stereotipima u književnosti, Jerca Šantej u filmskoj industriji, a Roberta Weissman Nagy o spolnim i rodnim stereotipima. [Ž.V.]