Svjetski čelnici/e danas se okupljaju u New Yorku na redovitom godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a na kojemu bi se trebali prihvatiti globalni razvojni ciljevi za sljedećih 15 godina, a ovogodišnji skup mogle bi obilježiti rasprave o izbjegličkoj krizi i borbi protiv ekstremističke Islamske države.
Jubilarno 70. zasjedanje Opće skupštine okupit će rekordan broj čelnika/ca 193 punopravne zemlje članice, nečlanica poput Palestinskih teritorija i Vatikana i brojnih međunarodnih institucija, a među njima će biti i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, papa Franjo te ruski predsjednik Vladimir Putin koji se vraća u UN nakon 10-godišnje pauze.
Opća skupština formalno se otvara u ponedjeljak, a od petka do nedjelje se održava trodnevni summit 154 lidera/ica država i vlada te 30 ministara/ica čiji je cilj prihvaćanje Ciljeva održivog razvoja (SDG), uključujući i cilj 5: Uspostavu rodne ravnopravnosti te osnaživanje žena i djevojaka.
Ambiciozni plan, koji sadrži 17 tema sa 169 specifičnih ciljeva, usmjeren je na smanjivanje ekstremnog siromaštva, borbu protiv nejednakosti i nepravde, uspostavljanje obrazovanja za sve, te postizanje gospodarskog rasta.
U skladu s ciljem 16, prilika je ovo za uspostavljanje otvorenijeg i inkluzivnijeg sustava vladanja. Cilj 16 traži zagovaranje pravednih, miroljubivih i uključivih društava koja osiguravaju pravo na pristup javnim informacijama, jačanje vladavine zakona kao i izgradnju snažnijih i odgovornijih institucija, čime pomaže i ostvarenju ostatka agende.
Tijekom zasjedanja Skupštine, 11 zemalja članica Upravnog odbora Partnerstva za otvorenu vlast (Open Government Partnership – OGP) će s predstavnicima/ama civilnog društva, cilj 16 zagovarati kao zajedničku metu, donoseći deklaraciju: Otvorena vlast za implementaciju Razvojnih ciljeva održivog razvoja do 2030. Razvojni ciljevi mogu se postići samo kroz učinkovite i inkluzivne institucije u koje građani/ke imaju povjerenja, zbog čega OGP zagovara građansko sudjelovanje, inovativne javne politike, transparentnost i odgovornost.
Članica Partnerstva je i Hrvatska, koja se na taj način obvezala podržavati transparentnost, boriti se protiv korupcije, osnaživati građane/ke i koristiti se novim tehnologijama kako bi tijela javne vlasti postala efikasnija i odgovornija. Akcijski plan za implementaciju Inicijative Partnerstva za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za period od 2014. do 2016. potražite ovdje.
Kako bi potaknuli navedene promjene s ključnim akterima/cama globalne zajednice radili su na razvijanju međunarodne Povelje o otvorenim podacima, koja postavlja temelje za povećanje korištenja javnih podataka diljem svijeta, radi većeg uključivanja građana/ki i poboljšanja sustava vladanja.
Meksiko je lider ove inicijative i razvio je pravni okvir koji vodi većoj transparentnosti institucija, a poziva i druge države da usvoje ove principe radi zajedničkog kreiranja i ostvarenja javnih politika kojima će se ostvariti Razvojni ciljevi. „Zajedničkim radom, otvorene vlade i njihovi građani/ke potaknut će data revoluciju za održivi razvoj. Naša je odgovornost osnažiti javni prostor, dijalog i osigurati dostupnost kvalitetnim podacima, budući da su ključni u izgradnji miroljubivih, pravednih i inkluzivnih društava“, piše predsjednik Meksika Enrique Peña Nieto.
Povodom prihvaćanja ciljeva održivog razvoja, organizacije civilnog društva, zamjeniku predsjednika Europske komisije Fransu Timmersmansu, uputile su otvoreno pismo, u kojem navode svoja očekivanja da će i EU razviti jasne implementacijske strategije koje će osigurati ostvarivanje ove ambiciozne agende.
Na kraju, ističemo da će se u nedjelju, 27. rujna, predstavnici/e država po prvi put obvezati na postizanje rodne ravnopravnosti do 2030. godine, a webcast uživo možete pratiti od 9 do 16 sati – link.
Pozivamo vladu da se obveže:
– Ulagati u rodnu ravnopravnost na nacionalnoj i internacionalnoj razini
– Razvijati planove, strategije i politike o rodnoj ravnopravnosti
– Unaprijeđivati liderske pozicije i sudjelovanje žena na svim razinama donošenja odluka
– Kreirati nove ili revidirati implementaciju postojećih zakona koji zagovaraju rodnu ravnopravnost
– Prevenirati i suzbijati društvene norme i stereotipe koji podržavaju rodnu nejednakost, diskriminaciju i nasilje
– Aktivirati javnost i pokretati nacionalne kampanje za zagovarnje rodne ravnopravnosti
– Osiguravati sigurnu i podržavajuću okolinu za organizacije civilnog društva
– Eliminirati nasilja nad ženama i djevojčicama
– Priznati neplaćenu brige o drugima i razviti mjere koje zagovaraju podjelu odgovornosti
– Osigurati univerzalni pristup uslugama iz domene seksualnog i reproduktivnog zdravlja
– Osigurati jednak pristup ekonomskim resursima
– Jačati korištenje tehnologije pri zagovaranju rodne ravnopravnosti
– Uključivati muškarce i dječake u ostvarenje rodne ravnopravnosti
