Bivša švedska vlada desnog centra pokrenula je 2014. godine istraživanje kako bi utvrdila zašto unatoč relativno visokom postotku slučajeva prijavljenog silovanja velik postotak njih ne završava presudom.
Rezultati ovog istraživanja bit će službeno predstavljeni tek u listopadu ove godine, ali je glavna istraživačica Mari Heidenborg u utorak otkrila kako su se ona i njezin tim koncentrirali na problem pristanka.
„U današnje vrijeme počinitelj mora koristiti prijetnje, nasilje ili iskoristiti osobu koja je bila pijana kako bi mogao biti optužen za silovanje., izjavila je Heidenborg za dnevni list Svenska Dagbladet.
Mnoge europske zemlje poput Engleske i Walesa u zakonu o silovanju već imaju takozvanu klauzulu o pristanku na seksualni odnos, ali Švedska još uvijek nije među njima.
Jednostavnije rečeno, dok se prema trenutnom zakonu silovanjem smatraju samo situacije u kojima osoba izričito kaže 'ne', a klauzula o pristanku značila bi da o silovanju možemo govoriti i u slučaju da osoba nije rekla 'da'.
„Istraživanje još uvijek nije završeno, ali ono što za sada možemo reći je da ćemo iznijeti prijedlog koji će biti baziran na pitanju pristanka ili odredbu temeljenu na dobrovoljnom pristanku.“, rekla je Heidenborg.
Ova je debata započela prije dvije godine, nakon što je javnost zainteresiralo nekoliko težih slučajeva u kojima su optuženi bili oslobođeni zbog toga što su 'nisu bili svjesni da ne postupaju u skladu sa željama druge osobe' ili su mislili da im osoba koja govori 'ne' zapravo sugerira 'igru dominacije i submisivnosti'.
Studija koju je provelo Sveučilište Lund pokazala je kako je 2012. čak 36% optužbi u Švedskoj ili odbačeno ili osobe protiv kojih su podignute nisu proglašene krivima. Za usporedbu, deset godina ranije taj je postotak iznosio 21%.
Neki smatraju kako bi se na taj postotak od 36% trebalo gledati s rezervom, jer smatraju da je visok postotak prijavljenih slučajeva silovanja u Švedskoj rezultat zakona po kojemu se slučajevi seksualnog nasilja vode posebno za svaki takav čin.Tako za primjer, ukoliko netko u Švedskoj kaže da ga/ju je netko silovao dva tjedna svake večeri, tužiteljstvo će podići 14 optužnica za kazneno djelo. U ostalim državama, za takav bi slučaj bila podignuta jedna optužnica.
Zanimljivo je u tom smislu i ono što nalaže hrvatski Kazneni zakon, prema kojem se silovanjem smatra djelo učinjeno uporabom sile ili prijetnje, dok situacije u kojima druga strana na spolni odnos nije pristala, no uporabe sile nije bilo, tretiramo kao spolni odnošaj bez pristanka koji za sobom nosi i manju kaznu.
To znači da ukoliko je žrtva prestrašena prilikom silovanja ili u stanju šoka, te ne reagira onako kako je država odredila da je propisno reagirati u slučaju silovanja, njezin će počinitelj biti terećen za kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka za koje je predviđena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, nasuprot onoj za silovanje koja se proteže od jedne do 10 godina.
