Pomoćne njegovateljice u švedskom umirovljeničkom domu Svartedalens u Gothenburgu u veljači su se prebacile s osmosatnog na šestosatni radni dan za istu plaću u nastojanju da se poboljša kvaliteta i učinkovitost.
To je ujedno prvi kontrolirani probni period kraćeg radnog vremena otkako je švedska politička desnica prije deset godina ugasila ranija nastojanja za istraživanje alternative tradicionalnom radnom tjednu.
U Svartedalensu eksperiment smatraju uspješnim, iako je zapošljavanje dodanih 14 radnika/ca, usljed kraćeg radnog vremena i novom preraspodjelom smjena, znaći i dodatni trošak za gradsko vijeće.
Ann–Charlotte Dahlbom Larsson, voditeljica umirovljeničkog doma, ističe dobrobit za osoblje te činjenicu da je standard skrbi još veći i bolji. Općenito, pokazalo se kako duže radno vrijeme ne utječe na produktivnost. Zapravo, upravo suprotno. Zaposlenici/e postaju depresivni, iscrpljeni i obolijevaju što definitivno utječe na njihov rad.
„Prije sam bila neprestano iscrpljena. Došla bih kući nakon posla i srušila bih se na kauč.“ kaže Lise-Lotte Pettersson, 41-godišnja pomoćna njegovateljica u umirovljeničkom domu Svartedalen u Gothenburgu. „Sada sam mnogo poletnija. Imam više energije na poslu i u obiteljskom životu.“
Ovaj eksperiment nadahnjuje i druge diljem Švedske: ortopedska kirurgija u Sveučilišnoj bolnici Sahlgrenska prešla je na šestosatno radno vrijeme, kao i liječnici i medicinske sestre u dvama bolničkim odjelima u Umeåu na sjeveru, a koristi smanjenja radnog dana primjetile su i male tvrtke u privatnom sektoru.
Nakon stoljeća u kojem su radni sati pomalo smanjivani, broj praznika povećavan, a u mirovinu se odlazilo ranije, po prvi put u povijesti bilježimo povećanje radnih sati, ističe Roland Paulsen, istraživač poslovne administracije sa Sveučilišta Lund.
Od 1970-ih, produktivnost se udvostručila, ističe Paulsen, zbog čega imamo potencijal i za radni dan od četiri sata, no pitanje je kako distribuiramo ovu povećanu produktivnost. „Smanjiti radne sate nekad nije bila utopija, već smo to činili.“
U getenburškom Toyotinom servisnom centru 36 zaposlenika ima kraće radno vrijeme, uz punu plaću s manjim i kraćim pauzama, već 13 godina. Razlog promjene trajanja radnog dana bili su nezadovoljni kupci i osoblje koje je bilo pod stresom zbog čega su se događale greške. Sada su zaposlenici odmorni, zadovoljni, imaju vremena za svoje obitelji, a i dobit tvrtke je porasla.
Maria Bråth, šefica internet startup-a Brath, ističe kako je tvrtka uvela šestosatno radno vrijeme prilikom osnivanja prije tri godine i to je dovelo do privlačenja i zadržavanja boljeg osoblja koje je zadovoljno uvjetima rada, što je svakako prednost u odnosu na konkurenciju.
Linus Feldt, šef štokhlomskog Filimundus-a, poslovanje sa skraćenim radnim vremenom započeo je prije godinu dana s ciljem fokusiranja i motivacije djelatnika/ca. “Danas vjerujem da je vrijeme vrijednije od novca”, kaže Feldt. “Snažan je motivacijski faktor mogućnost odlaska kući dva sata ranije. I dalje želite napraviti dobar posao i biti produktivniji tijekom šest sati, te se više fokusirate.”
U Švedskoj je 1990-ih bilo nekoliko pokušaja sa šestosatnim radnim danom s punom plaćom.
U Kirunai, rudarskom gradiću na krajnjem sjeveru, kućna njega za starije je prešla na šest sati već 1989., tako da se radni životi njegovateljica bolje podudaraju s onima njihovih supruga u rudnicima. Stockholmsko Gradsko vijeće je provelo veliku probu s radnim danom od šest sati u centrima za njegu za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom od 1996. do 1998. godine. No, stupanjem desnice na vlast 2005., u Kirunai se radno vrijeme vratilo na osam sati. Isto tako, s promjenom vlasti u Stockholmu probnom je skraćenom radnom vremenu došao kraj.
Ipak, unatoč promjenama i zapaženim postignućima reorganizacije radnog vremena, čini se da će ovaj eksperiment završiti sljedeće godine. Švedska politička ljevica u Göteborgu je izgubila većinu u Vijeću, a desnica se snažno protivi ukidanju osmosatnog radnog vremena te ističe financijske gubitke koji su uzrokovani reorganizacijom radnog vremena. Svakako, nedostatci postoje, no daleko značajniji je napredak koji je proizašao iz kraćeg radnog vremena i tu postoji podloga za daljnje promjene. Osim toga, interes za kraćim radnim vremenom se javio i diljem Skandinavije. [A.P.] TheGuardian…
