Najpoznatija bolest današnjice zvana stres važno je obilježje modernih vremena, posebice 21. stoljeća. U trenutnoj društvenoj klimi koja je obilježena ekonomskom krizom, nezaposlenošću i manjkom vizije za bolje i sretnije sutra, stres postaje čovjekov 'najbolji (ne)prijatelj'.
Najpoznatija bolest današnjice zvana stres važno je obilježje modernih vremena, posebice 21. stoljeća. U trenutnoj društvenoj klimi koja je obilježena ekonomskom krizom, nezaposlenošću i manjkom vizije za bolje i sretnije sutra, stres postaje čovjekov 'najbolji (ne)prijatelj'.Smatra se da je stres stanje u kojem se osoba nalazi kada smatra da su očekivanja u njenom životu iznad mogućnosti koje ima na raspolaganju. Stres je poruka, upućena nama sâmima, da je vrijeme da nešto promijenimo. Ta težnja za savršenstvom, ljubavlju i ljepotom, umjesto da nas inspirira, postepeno se pretvara u negativnu percepciju sebe i svijeta.
Ravnoteža biva narušena i često za posljedicu ima brojne zdravstvene probleme, fiziološke i psihološke naravi. Prema Američkom institutu za stres, do 90% svih problema sa zdravljem povezano je sa stresom.
Nedavno objavljeni rezultati istraživanja koje je britansko Udruženje za upravljanje stresom provelo na 2000 ispitanika potvrdili su da s užene osjetljivije na stres od muškaraca, ali i ukazali na kritičnu dob.
Naime, pod najvećim stresom su žene u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima. U toj dobi, žene se pokušavaju dokazati u poslovnoj sferi, kod kuće se brinu za djecu te plaćaju račune i kredite. Pod pritiskom da zadovolje sva očekivanja, žene uranjaju u stres, osjećajući tjeskobu češće od 5 puta tjedno. Četvrtina žena se osjeća preopterećeno i do 8 puta tjedno. Uzroci stresa su slični za oba spola. Ipak, žene se više brinu oko kućanskih poslova i odnosa, a muškarci se više žale na predugo radno vrijeme i zastoje u prometu. Muškarci i žene imaju različite strategije za nošenje sa stresom, što često može biti uzrok napetosti u partnerskom odnosu.
Istraživanje o stresu na radnom mjestu u Hrvatskoj koje je proveo MojPosao na uzorku od više od 1000 ispitanika pokazuje da su i oni koji imaju posao značajno izloženi stresu. Rezultati su pokazali da je 78% ispitanika pod stresom na svom radnom mjestu te da više žena smatra da su pod stresom (81%) nego muškaraca (74%).
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, značajno se povećala učestalost anksioznih poremećaja te je sve više hospitalizacija zbog depresije i stresa. Prema preporuci WHO-a, mentalno zdravlje mora postati prioritet u nacionalnim programima zdravlja.
Nezaposlenost, strah od gubitka posla i problemi financijske prirode samo su neki od rizičnih faktora koji mogu izazvati oboljenje. Muškarci se više liječe od poremećaja uzrokovanih alkoholom ili posttraumatskog stresnog poremećaja, a žene češće od depresije. Procjenjuje se da ¼ stanovnika Zemlje tijekom svog života pati od najmanje jednog psihičkog poremećaja. Prema predviđanjima, do 2020. godine depresija će postati druga po redu na listi vodećih bolesti. Znano.st...
