Objavljeno

SAD i Kanada: Rezultati prvog uvida u plaće u muzejima kroz rodnu prizmu

Studija Udruženja ravnatelja umjetničkih muzeja pokazala je kako je kultura još jedno od mnogih mjesta ekonomske neravnopravnosti spolova. Naime, žene rukovode tek četvrtinom najpoznatijih umjetničkih muzeja u SAD-u i Kanadi, a čak i tada primaju za trećinu manju plaću od svojih muških kolega, prenosi The New York Times.

Rezultati svjedoče o jednakoj vidljivosti muškaraca i žena te jednakim honorarima u umjetničkim ili sveučilišnim institucijama te muzejima s budžetom ispod 15 milijuna dolara, a rodni jaz izrazit postaje u visokobudžetnim institucijama gdje je zastupljenost žena na vodećim pozicijama 24%, a zarada 29% niža od one koju primaju muškarci na istim pozicijama.

Elizabeth Easton, voditeljica Centra za kustosko rukovodstvo u New Yorku, tvrdi kako su odbori najskupocjenijih muzeja prepuni muškaraca te da prilikom primanja odabira direktora i dalje teže upošljavati muškarce, što nikako ne ide na ruku poboljšanju pozicije žena. Također, Christine Anagnos, direktorica Udruženja ravnatelja umjetničkih muzeja, tvrdi kako je prisutan i trend da žene s najviših pozicija unutar muzeja zamjenjuju muškarci.

Situacija bi se mogla promijeniti s obzirom na trenutno otvorene vodeće pozicije u nekim muzejima u SAD-u, ali mnoge, poput direktorice njujorškog New Museuma Lise Phillips, više ne zabrinjava samo mogu li žene dobiti te poslove, nego i hoće li uopće aplicirati.

Sarah James, bivša suradnica Metropolitan i Guggenheim muzeja kaže da im je bilo teško zainteresirati žene za posao direktorice Guggenheima, što bi uključivalo rukovođenje institucijama diljem svijeta, te da se „žene tijekom razgovora za posao često fokusiraju na to koliko su sposobne menadžerice, dok muškarci predvode osjećajući se ugodno predložiti konkretne ideje“.

Bivša direktorica Umjetničkog centra Walker, Kathy Halbreich, navodi da neke žene ne žele voditi velike institucije, pri čemu navodi primjere svojih prijateljica, direktorica manjih muzeja, među kojima i Lisu Phillips, kojima su pristupile veće institucije, ali one su željele nastaviti raditi u muzejima koje su vodile do tada.

Ipak, neprestano se bilježi slabi porast žena u odborima te na vodećim pozicijama, zbog čega otvoreno ostaje pitanje, trebaju li žene aplicirati za rukovodeće pozicije, neovisno o tome žele li to ili ne, zaključuje Phillips. [M.D.]


Povezano