O temi rodne ravnopravnosti u Srbiji govori se više nego ikad nakon seksualnog uznemiravanja Marije Lukić i više ubojstava žena od strane njihovih partnera.
Potaknuti time, studenti druge godine Fakulteta političkih nauka proveli su istraživanje u kojemu su ispitivali stavove o ravnopravnosti spolova među beogradskim studentima. Voditelj istraživanja bio je Nikola Jović, asistent na Fakultetu političkih znanosti.
U grupi pitanja koja se odnose na obiteljske odnose vidljiva je razlika u percepciji uloga majke i oca. Samo 7% ispitanika navelo je kako je tijekom odrastanja više vremena provodilo s ocem, dok je njih 43% više vremena provodilo s majkom. Majke su bile izvor ohrabrenja u 49% slučajeva, a očevi u 17%, što se nastavlja i u studentskim danima – kada imaju problem, studenti se u 46% slučajeva obrate majci, a u tek 11% slučajeva ocu.
Što se tiče kućanskih poslova, tek 2,4% očeva sudjeluje u čišćenju doma, njih 4,7% uključeno je u planiranje obroka, 7,6% ih pomaže djeci oko škole, a 10,1% ih sudjeluje u obrazovanju i discipliniranju djece.
Što se tiče zastupljenosti žena u javnom i političkom životu, trećina ispitanika smatra da nema potrebe za većim brojem žena na pozicijama moći, a njih 25% ne bi glasalo za ženu na izborima.
Petina ispitanika smatra i da su muškarci bolji radnici te kako bi u skladu s time trebali imati više plaće, kao i da bi u slučaju nestašice posla muškarci trebali imati prednost u odnosu na žene.
U pogledu seksualnog uznemiravanja, ženska i muška mišljenja se radikalno razlikuju. Studentice u 8% slučajeva smatraju kako prisilni seks u braku nije silovanje, a 14% njih smatra kako dobacivanje na ulici ne predstavlja problem. Dobacivanje na ulici nije problem ni 25% studenata, a trećina njih je mišljenja da je ženino “ne” prilikom flerta signal da se trebaju više potruditi. Njih čak 43% smatra da su djevojke same krive kada ih se uznemirava zbog provokativnog odijevanja, a njih 20% smatra da prisilni seks u braku nije silovanje.
Zanimljive su i razlike u pogledu na rodne norme. Naime, 86% studentica i 73% studenata upisalo bi kćer na nogomet, dok bi 70% studentica i samo 30% studenata upisalo bi sina na balet.
Rezultati istraživanja pokazali su kako studenti podržavaju rodnu ravnopravnost manje nego studentice, a lošiji studenti podržavaju rodnu ravnopravnost manje od boljih. Slično, na stav o rodnoj ravnopravnosti utječe i zastupljenost čitanja knjiga u djetinjstvu, pri čemu su ispitanici koji su više čitali pokazali višu razinu osjetljivosti u vezi rodne ravnopravnosti, kao i oni koji su imali manje strog odgoj i blažu podjelu na ženske i muške poslove. [K.D.] Talas…
