Nakon slučaja Pruvi Patel iz američke savezne države Indiane koja je optužena za feticid i osuđena na 20 godina zatvora, Ameriku je ovih dana zaprepastio još jedan slučaj kriminalizacije pobačaja u Georgiji.
Kenlissia Jones (23), uhićena je 6. lipnja i optužena za ubojstvo i posjedovanje opasnih supstanci, nakon što je socijalna radnica u bolnici policajcima rekla da je uzela abortivne pilule. Samohrana majka Jones, nije željela nastaviti trudnoću nakon što ju je partner napustio, te je od kanadskog dobavljača nabavila Cytotec koji se koristi kod neoperativnog pobačaja.
Kako je nakon korištenja pilula osjetila bolove uputila se u bolnicu, no fetus koji je porođen na putu do bolnice, umro je 30 minuta kasnije.
Slučaj je naišao na brojne kritike od strane društva i predstavnika zakona te je doveo u sumnju slobodu žena da donesu odluke o vlastitoj trudnoći, a iznenađene su bile i organizacije koje se protive pobačaju kao i one koje zagovaraju pravo žena na izbor.
Lynn Paltrow, odvjetnica i izvršna direktorica nacionalnog udruženja odvjetnika za trudnice (NAPW), u svojoj izjavi za medije navodi kako u Georgijine postoji zakon prema kojem se trudnica može privesti na temelju ishoda trudnoće.
Predstavnica pro-life skupine Right to Life, Genevieve Wilson, također se osvrnula na zakonsku neutemeljenost uhićenja, navodeći: „Mislim da osoba koja je donijela odluku o uhićenju nije upoznata sa zakonima koji su na snazi“.
Optužba za ubojstvo ubrzo je odbačena, a tužitelj u okrugu Dougherty, Greg Edwards, izjavio je: „zakon osigurava imunitet majkama u bilo kakvim radnjama koje mogu biti počinjene na štetu fetusa“. Pojasnio je dalje da su takve optužbe moguće kada je upletena treća strana, no da trenutni zakon u Georiji ne dozvoljava kazneno gonjenje trudnica u slučajevima ilegalnog pobačaja.
Nakon ove odluke suda Jones je puštena iz zatvora, no optužena je i dalje za posjedovanje opasnih supstanci, odnosno Cytotec-a, pripravka korištenog u abortivne svrhe.
SAD općenito bilježi pad broja pobačaja, kako u državama u kojima je legalan, tako i u onima koje su uvele rigorozne zakone kako bi ga onemogućile, a jedine države koje odskaču od trenda su Michigan i Louisiana, što se pojašnjava činjenicom da upravo tamo dolaze žene iz susjednog Ohia i Texasa koji uvode sve restriktivnije zakone.
Na nacionalnoj razini broj pobačaja opao je za 12% od 2010. godine, a jedan od ključnih faktora kojim je objašnjava ovaj silazni trend je pad broja tinejdžerskih trudnoća.
Ne iznenađuje da zagovornici/e prava na pobačaj i protivnici/e imaju različita objašnjenja za ove rezultate. Zagovaratelji/ce reproduktivnih prava tvrde da je pad broj pobačaja rezultat veće dostupnosti kontracepcije, a osobito dugoročnijih metoda, dok protivnici/e tvrda da se radi o promjeni stava žena koje sve više počinju biti pro-life.
Elizabeth Nash iz Guttmacher instituta u Washingtonu, u tom smislu naglašava da kada pokušavamo pojasniti pad broja pobačaja u obzir treba uzeti niz varijabli, poput: „Ima li manje neželjenih trudnoća?, Postoji li ukupno mnji broj trudnoća?, ili Postoji li neki dio populacije kod kojeg je zabilježeno manje trudnoća?“.
Međutim, ono što je jasno, naglašava ona, jest da zatvaranje klinika za pobačaje, ne smanjuje ujedno i potrebu za pobačajem, zbog čega fokus ne treba biti na kriminalizaciji ili otežavanju pristupa pobačaju već na reduciranju broja neželjenih trudnoća. [J.V.] Salon/Independent…
