Seksizam u svakodnevnom životu i zlostavljanje na internetu, u središtu su rasprave Nordijskog odbora za rodnu ravnopravnost, čija čelnica Kira Appel naglašava da su žene „disproporcionalno pogođene seksističkim komentarima i govorom mržnje u javnoj debati”.
“To je rastući problem na globalnoj razini, a ne samo u nordijskim zemljama. Muškarce se kritizira zbog onoga što govore, dok se žene uznemirava zato što su žene, bez obzira na temu rasprave”, pojašnjava Appel.
Na sastanku u svibnju svi su nordijski ministri/ice za ravnopravnost spolova izrazili veliku zabrinutost. Od Danske, zemlje koja trenutačno predsjeda Nordijskim vijećem ministara, zatraženo je da organizira seminar o seksizmu i zlostavljanju na internetu koji će se održati kasnije ove godine.
Appel se nada da će se definirati uzroci i učinci seksizma u svakodnevnom životu. “Studije o uhođenju pokazuju da žene zbog uznemiravanja postanu strašljive i povučene, a čak mogu i promijeniti svoje ponašanje. Ako se žene zastrašuje u javnim debatama, društvo ima velik problem s demokracijom”.
Nordijsko vijeće ministara objavilo je 2013. godine prvo izvješće o antifeminizmu i desničarskom ekstremizmu u kojem su istaknute sljedeće mjere za borbu protiv antifeminizma u javnoj debati:
– Antifeminističke prijetnje i uznemiravanje mora se proglasiti protuzakonitima
– Moraju se stvoriti pristupačniji načini prijavljivanja prijetnji i uznemiravanja
– Mora se provoditi godišnje nacionalno mapiranje antifeminizma
– Istraživanja o antifeminizmu moraju imati prioritet
– Borba za rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju mora nadići norme muškosti
– Programi se trebaju baviti marginalizacijom muškaraca i dječaka
– Pravobranitelji/ice za rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju trebaju se baviti pitanjem antifeminizma
– Mediji se s posebnom odgovornošću trebaju baviti antifeminističkim mišljenjima i ne ih opravdavati
– Međudržavna suradnja u sferi javnih vlasti i organizacija mora se nastaviti i dalje razvijati
– Potrebno je održati nordijsku konferenciju za istraživače/ice i profesionalce/ke koji se bave ekstremizmom i diskriminacijom u različitim zemljama
Helga Eggebø, savjetnica u centru KUN za rodnu ravnopravnost u Norveškoj trenutno analizira rezultate nove studije o iskustvima osoba zlostavljanima na internetu te ističe da žrtve samo osobe koje aktivno sudjeluju u javnoj debati. “Danas su ljudi stalno mrežno povezani i dostupni 24 sata na dan, čime se povećava mogućnost napada.”
Žene se češće uznemirava jer su žene, no zbog osobnih faktora, poput seksualnosti, napadaju se i muškarci. “Netko kaže da ste ludi ili da nemate pravo izraziti svoje mišljenje zbog svoje dobi ili položaja. Ili kažu da znaju gdje živite ili gdje vas mogu pronaći”, dodaje Eggebø.
Pitanje slobode govora predstavlja izazov radu protiv mržnje i seksizma u javnoj debati, no Appel smatra pozitivnim povećan broj kanala gdje je moguće čuti više različitih glasova.
“Više mogućnosti za izražavanje gledišta i mišljenja, uključujući i ona anonimna, dobra je stvar za demokraciju. No druga strana medalje pokazuje da ujedno ima više govora mržnje, prijetnji i uznemiravanja.”
Eggebø se poziva na američko istraživanje koje pokazuje da je sloboda govora postala retoričko oružje. Feministe/kinje koji se suprotstavljaju nečemu što je netko rekao često optužuju da pokušavaju ograničiti tuđu slobodu govora.
“Mislite da postoji konsenzus oko toga tko napada, a tko je napadnut, no postoji konflikt. Obje strane se mogu osjećati napadnuto”, objašnjava Eggebø.
U izvješću koje je predstavljeno u travnju, Sunniva Ørstavik, norveška Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i diskriminaciju, pozvala je na izradu nacionalnog akcijskog plana protiv govora mržnje. Želi se boriti protiv legalnog i ilegalnog govora mržnje, putem istraživanja i preventivnog rada u školama kroz mjere koje neće ograničiti slobodu govora. [L.P.]
