Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu British Journal of Social Psychology, tweetanje o seksizmu može značajno doprinijeti psihičkom blagostanju žena. Naime, osjećaj ʺkolektivnog djelovanjaʺ glavni je izvor pozitivnog učinka na žensko zdravlje, stoga je vrijeme da se prepozna vrijednost online feminizma.
Ispitanice su bili podijeljene u skupine. Neke su zamoljene da tweetaju javno, neke da to učine privatno, dok je trećoj skupini zabranjeno tweetanje. Rezultati su pokazali da je „samo među onima koje su javno tweetale uočeno smanjenje negativnog utjecaja i povećanje psihološke dobrobiti, što znači da ʺkolektivna akcijaʺ, poput tweetanja o seksizmu, može blagotvorno djelovati na žensko psihičko zdravlje“.
Zahvaljujući projektu Everyday Sexism, pokrenutom 2012. Goine nesumnjivo je dokazano da razmjena iskustava putem društvenih mreža pozitivno djeluje na žene. Mnoge od njih, nakon što podijele svoja neugodna iskustva, dobiju podršku, razumijevanje i solidarnost od šire online zajednice.
Dakle, rezultati istraživanja predstavljaju iznenađenje samo onima koji tvrde da je borba za socijalnu pravdu putem društvenih mreža puki lijeni ʺkliktivizamʺ beskorisnih ʺaktivista za tipkovnicomʺ.
Na trenutni val online feminizma često se gleda podcjenjivački upravo zbog medija kojim se širi, odnosno mnogi tvrde da online razmjena iskustava sprječava žrtve da službeno prijave incident. Takvo razmišljanje u biti ne prepoznaje samu prirodu neravnopravnosti spolova, koja je često suptilna, sveprisutna i duboko ukorijenjena. Nije moguće službeno reagirati na svaku pojavu seksizma, ali dijeljenje negativnih iskustava na forumu može pomoći žrtvama da vrate osjećaj moći i kontrole.
Oni koji tvrde da će dijeljenje iskustava online omesti djelovanje pravde ne mogu biti više u krivu. Istina je upravo suprotna. Živimo u svijetu u kojem se mnoge žrtve seksualnog nasilja i diskriminacije osjećaju krivima, ili su suočene s osudom okoline, ili pak ne vjeruju da će ih netko ozbiljno shvatiti. To je ono što ih sprječavada prijave incident. Razmjena negativnih iskustava nije zamjena za podnošenje prijave. Žene to rade kako bi prekinule šutnju.
Stotine njih u tweetovima i postovima naglašava da zbog nedostatka hrabrosti ni s kim prije nisu podijelile svoju priču, čak ni s partnerom ili obitelji, a kamoli s policijom. Štoviše, mnogo je žena potvrdilo da su smogle hrabrosti otići na policiju ili k poslodavcu kako bi prijavile zlostavljanje zahvaljujući online svjedočanstvima drugih žena. Napokon su uvidjele da nisu same i da imaju pravo reagirati.
Naravno, društvene mreže nisu savršene, kao nijedan oblik aktivizma. Za početak,isključuje one koji/e nemaju pristup internetu ili elektroničkim uređajima, pa ih stoga treba koristiti u kombinaciji s drugim sredstvima. Osim toga, korisnici društvenih mreža koji pišu o seksizmu suočeni su sa zlostavljanjem ‘internetskih trolova’. No, kao što su pokazali hashtagovi #YesAllWomen, #YouOKSis i #WhyIStayed, ne može se zanijekati njihova jedinstvena sposobnost da šire ideju milijunima ljudi diljem svijeta. Poanta je da se različite metode mogu kombinirati kako bi se došlo do promjena, a društvene mreže mogu biti početna točka.
Te se priče koriste za poticanje stvarnih promjena offline, primjerice u edukativnim razgovorima u školama, pa su stoga i one/e koji/e nemaju pristup internetu ipak uključeni u njega. Negativna iskustva s radnih mjesta koriste se kako bi političare i poduzeća upoznali s vrstama zlostavljanja s kojima se žene suočavaju, od diskriminacije na temelju majčinstva do seksualnog zlostavljanja. Uspješno djeluje projekt Guardian kojim se želi smanjiti seksualno zlostavljanje u javnom prijevozu u Londonu.
Tweetanje nije isto što sudjelovanje u maršu, ali zbog toga nije bezvrijedno. Tijekom borbe protiv duboko ukorijenjenih seksističkih normi, važno je da se milijuni ljudi susretnu s feminističkim porukama na društvenim medijima. To je nov način da se dođe do onih koji se s takvim porukama ne bi susreli nigdje drugdje.
Baš kao što je frustrirajuće čuti frazu da feministkinje vode ʺkriveʺ bitke, jednako je pogrešno sugerirati da se koriste ʺkrivimʺ sredstvima. Zašto se feminizam 21. stoljeća ne bi poslužio svim raspoloživim instrumentima?
Izvor: The Guardian
Prevela i prilagodila: Andrea Vujnović
