U Rijeci se kraju privodi prva godina eksperimentalne provedbe nastave Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) izvođene u šest osnovnih škola, a dok je sudbina ovog nastavnog programa, kao i kurikuralne reforme, na razini države neizvjesna, Rijeka je odlučila da je dosta čekanja. Od jeseni provedba GOO počinje i u 24 preostale riječke osnovne škole kojima je osnivač Grad Rijeka.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja na nacionalnoj razini ne provodi sustavan građanski odgoj i obrazovanje, utemeljen na specifičnim vrijednostima demokracije i zaštite ljudskih prava. U proteklih 20-tak godina bilo je puno inicijativa za uvođenjem nekog oblika obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, no sve su one završile neuspješno.
Građanski se odgoj na nacionalnoj razini ne provodi kao zaseban predmet, nego međupredmetno, tako da su prava i obaveze građana u demokratskom društvu “provučene” kroz nekoliko predmeta čiji se sadržaj može povezati s građanskim odgojem. Takav model, po ocjeni nevladinih organizacija koje zagovaraju uvođenje građanskog odgoja, nema stručnu i analitičku podlogu i u praksi se pokazao manjkavim i nedostatnim. Za cjelovitu pak ocjenu programa GOO treba pričekati kraj školske godine, no povratne informacije iz Rijeke su odlične.
“Kako su se vlasti na nacionalnoj razini mijenjale, iščekivali smo što će se dogoditi s građanskim odgojem. No u jednom trenutku shvatili smo da se njegovo uvođenje neće dogoditi tako skoro i odlučili smo djelovati proaktivno. Nismo bili zadovoljni s međupredmetnom provedbom građanskog odgoja na nacionalnoj razini, s obzirom na to da svakodnevno svjedočimo koliko smo građanski neosviješteni i koliko nam svima treba građanski odgoj. Situacija nije samo zabrinjavajuća, nego alarmantna”, kazala je pročelnica riječkog Gradskog odjela za odgoj i školstvo Sanda Sušanj pojašnjavajući odluku da se GOO uvede u sve gradske osnovne škole.
O alarmantnoj situaciji među mladima kada je riječ o nepoznavanju vlastitih prava i odgovornosti, kao i načinu funkcioniranja institucija vlasti svjedoče i brojna istraživanja. Prema jednom istraživanju iz 2009., mladi ne razumiju osnovne političke pojmove, a samo 55% učenika zna što je Ustav Republike Hrvatske i da je Hrvatska parlamentarna demokracija. Istraživanja svjedoče i o zabrinjavajućem porastu netolerancije prema pripadnicima drugih naroda, kao i o velikom nepovjerenju u institucije i zazoru od formalne politike uz sklonost autoritarnim i nedemokratskim postupcima.
Istraživanje koje je Rijeka provela 2016. godine potvrdilo je poražavajuće rezultate s nacionalne razine. Stoga su u Rijeci umjesto sanacije posljedica odlučili djelovati preventivno, pokušavajući među mladima potaknuti toleranciju i afirmirati poštivanje različitosti, ljudska prava, demokraciju i održivi razvoj.
GOO se zasad u petim i šestim razredima šest škola provodi kao zaseban predmet, u sklopu izvannastavne aktivnosti. Učestalost je gotovo najmanja moguća: jednom tjedno, odnosno 35 sati godišnje, budući da gradska uprava nema nadležnost uvesti GOO kao obavezni ili izborni predmet. Nastava GOO-a organizirana je drugačije nego na ostalim satovima, s puno terenske nastave. Učenike se potiče na kritičko razmišljanje i diskusiju, a teme koje se obrađuju nisu ograničene samo na političku dimenziju, budući da građanski odgoj uključuje i ljudsko-pravnu, društvenu, kulturološku, ekološku i gospodarsku dimenziju.
GOO je izborna aktivnost, tako da učenici sami biraju hoće li ga pohađati, no participacija u prvoj godini je odlična i kreće se i do 90% ukupnog broja učenika petih razreda po školi. Nastava se odvija zadnji nastavni sat u danu, kako bi učenici koji ne pohađaju GOO mogli otići kući.
Aktivistica civilnog društva Mirela Pašić, koja je i koautorica priručnika za nastavu GOO u riječkim školama, prvog u Hrvatskoj, navodi kako u obrazovnom sustavu na nacionalnoj razini ne postoji sustavna provedba programa koji bi poticao učenike da kritički razmišljaju, da svoje mišljenje temelje na argumentima i da aktivno djeluju u društvu i bore se za svoja prava.
“Važno je da učenici osvijeste postojanje različitosti u društvu, da ih prihvate i ne osuđuju. Važno je i da se upoznaju s funkcioniranjem države i zakonskim regulativama, pravima i obvezama, jer će samo tako moći aktivno djelovati u društvenim procesima, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj i europskoj razini”, kazala je ističući da Hrvatska treba građanski odgoj bez obzira na to koja je politička opcija trenutačno na vlasti.
Iako je prva uvela građanski odgoj, Rijeka ne želi imati monopol na njega. Kako nam je kazala pročelnica Sušanj, Rijeka je spremna besplatno ustupiti priručnik i svoja iskustva drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. “Mi smo jako zadovoljni što smo uspjeli provesti ovaj program, ali ne želimo da se on ograniči samo na Rijeku”, kaže.
Čini se, međutim, da će zasad tako i ostati. Za riječki program GOO-a dosad su se zanimali samo pojedini nastavnici i udruge iz drugih gradova, ali ne i sami gradovi i druge jedinice lokalne ili regionalne samouprave. Ni na nacionalnoj razini nije drukčije. Riječke vlasti dosad nisu dobile nikakav odziv nadležnog ministarstva na riječki projekt. [D.R.] DW…
