Objavljeno

Regulativa i kazne za dekontaminaciju internetskih medija

Emir Imamović Pirke, Davorka Blažević i Saša Leković

Mržnja svega različitoga, napadi ad hominem, vrijeđanja i neistine, mizogini i seksistički komentari, poticanje na nacionalizam, fašizam, ksenofobiju, a nerijtko i linč, glavna su obilježja dobre većine komentara tekstova na najpopularnijim internetskim portalima medija u našem širem okruženju.

Pitanje odgovornosti uredništava portala za takve sadržaje komentara čitatelja bila je jedna od tema kojoj je prostor posvetio ovogodišnji Festival alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ), na jednoj od svojih tribina. U sjedištu Hrvatskog novinarskog društva (HND) u Šibeniku pod naslovom ‘Protokoli internetskih mudraca’ o tom su problemu uz moderaciju Emira Imamovića Pirkea, inače direktora FALIŠ-a u raspravi sudjelovali novinarka Davorka Blažević i Saša Leković, predsjednik HND-a, te veći broj novinara i građana Šibenika.

“Europski sud za ljudska prava potvrdio je odluku lokalnog suda, da je uredništvo estonskog portala Delfi odgovorno za laži koje su objavljene u rubrici komenatara čitatelja na jedan tekst tamošnjoj trajektnoj kompaniji. Sam tekst koji je potpisalo uredništvo bio je profesionalan, no netko od čitatelja – komentatora, nanio je štetu toj kompaniji. Riječ je o presedanu kojim se pravila klasičnih medija uvode u internetski prostor.”, rekao je Emir Imamović Pirke otvarajući raspravu o toj važnoj temi u Šibeniku.

Internetski mediji funkcioniraju kao klasični mediji i jasna je odgovornost za objavljeno, dodao je Pirke. No, u isto vrijeme, napomenuo je da portali otvaraju prostor za reakcije, u pravilu anonimnih čitatelja od kojih se uredništva ograđuju rečenicom “portal ne snosi odgovornost za sadržaje komentara” u isto vrijeme pozivajući komentatore da ne koriste govor mržnje.

Novinarka i jedna do osnivača/ica šibenskog portala Tris Davorka Blažević na tribini je pojasnila stav njene redakcije koja je od samog početka odlučila da neće imati komentare čitatelja. Valja napomenuti da je riječ o neprofitnom mediju koji ne ovisi o kliktabilnosti tekstova, što ne znači da čitanost i recepcija publike nisu bitna, rekla je, među ostalim Davorka Blažević. Tekstovi Trisa se dijele na Facebooku, gdje su otvoreni za komentare, a za provjeru čitanosti koriste svima dostupne alate.

“Portal je osnovan kako bi ljudi iz naše profesije koji su ostali bez posla imali prostor za rad. Uz to u totalnoj komercijalizaciji medija u kojoj se gubi vrijednost medijskog sadržaja, naš portal insistira na temama za koje smatramo da su važne. Nismo htjeli da nam taj prostor koji smo na težak način osvojili netko kontaminira podlostima, lažima i vrijeđanjima.”, kazala je Davorka Blažević dodajući da su tolerancija i nenasilan govor su puno vrijedniji od takve vrste slobode koju nudi komentriranje na internetu, a koja je zapravo lažna.

“Internet je relativno nov fenomen, a zakonska regulativa koja postoji nije specifična za prostor interneta. U Hrvatskoj po zakonu nakladnik odgovara za sadržaj koji je objavljen, uključujući i komentare, no to se izrijekom ne navodi, jer kada su zakonska rješenja stvarana to nije bio problem.” ustvrdio je Saša Leković na tribini u Šibeniku.

Na pitanje bi li krajnje jasno određena odgovornost uredništava medija na portalima za sve sadržaje dovela do dekontaminacije internetskog prostora, Saša Leković je odgovorio kako sama regulativa ne znači da će se ona i provoditi.

“U HND-u smo osnovali Centar za zaštitu slobode izražavanja, koji će se baviti i tim dijelom problema. Predlagat ćemo izmjene zakona u onim slučajevim gdje je jasno da regulativa nije dobra, radit ćemo tribine u kojoj će stručnjaci govoriti o tim temama i objavljivati analize pojedinih slučajeva.” najavio je Leković  upozoravajući na činjenicu da ljudi koji anonimno koriste prostor formalne komunikacije u internetskim medijima za iznošenje vlastitih frustracija, pokušavajući pokazati nadmoć na nekom drugom skupinom ljudi ili pojedinaca, homogeniziraju bolesni dio društva, ljude bez ideja.

Odgovorna uredništva to mogu rješiti zabranom komentara ili kao što je napravljeno u Sloveniji, nakon niza bezočnih komentara oko izbjegličke krize, privremenom zabranom. Portali koji žele zadržati komentare onda mužno moraju angažirati dodatne moderatore čitateljskog sadržaja, dok će sama zakonska regulativa imati učinak ako se uvedu kazne koje će biti veće od novca potrebnog za angažman nekoliko moderatora.

Napravili smo mali korak na dugom maršu za rješavanje ovog problema, zaključio je na kraju tribineu Šibeniku Emir Imamović Pirke.


Povezano