Objavljeno

Prividni konsenzus ne rješava problem rodne ravnopravnosti nordijskih zemalja

Nordijske zemlje bi trebale iskoristiti svoju poziciju za zagovaranje naprednijeg oblika rasprave o rodnoj ravnopravnosti i jednakom tretmanu spolova, izjavila je, liderica švedske Feminističke inicijative, Gudrun Schyman na seminaru na ovu temu u Helsinkiju prošlog tjedna.

Politiziranje pitanja rodne ravnopravnosti način je da se krećemo naprijed, smatra ona, te u se u tom smislu nada da će više nordijskih stranaka početi zagovarati feminističku perspektivu, po uzoru na Feminističku inicijativu.

Schyman je kritizirala finske političare zbog pretjeranog stremljenja konsenzusu, referirajući se na panel raspravu održanu tog dana u kojoj su sudjelovali predstavnici osam stranaka. Schyman je istaknula kako je razina konsenzusa bila iznimno visoka, pojašnjavajući:

„Postoji neki opći stav da se svi slažemo po pitanju rodne ravnopravnosti te da s toga o tome ne treba raspravljati. U isto vrijeme očigledno nam postaje s koliko strana možemo gledati na taj problem. Moramo se uzdići iznad konsenzusa! Kada bi finske stranke zaista imale jednoglasan stav o manjku rodne ravnopravnosti kao problemu, taj bi problem već bio riješen”.

Istaknula je nadalje kako „problem rodne ravnopravnosti ne pripada individualnoj razini već je povezan s društvenim konfliktom” te da je upravo “uloga politike da rješava konflikte koji su strukturalne prirode, a ne da stvara dodatne strukture koje uzrokuju probleme.“

Otpor prema istinskoj ravnopravnosti prema Schyman je povezan s prinudnim uzorcima moći i strukturama u društvu koje trebamo učiniti vidljivima u svim našim odnosima, budući da nam upravo one obilježavaju živote.

Nekoliko finskih ministrica također je posjetilo cjelodnevni seminar. Nasilje nad ženama opisano je kao sramotna pojava za cijelu nordijsku regiju. Tijekom svog govora, Ministrica pravosuđa Anna-Maja Henriksson predložila je povećanje sredstava za potporu žrtvama zločina. Također je predložila uvođenje takozvane pristojbe žrtava zločina. Ovakva pristojba bila bi obavezna za osobe proglašene krivima za zločine koji mogu rezultirati zatvorskom kaznom, te bi se koristila za financiranje usluga podrške žrtvama zločina. Slična pristojba već postoji u Švedskoj.

Treba istaknuti da se Finska razlikuje od ostalih nordijskih zemalja po pitanju nekoliko problema vezanih za prava istospolnih parova i transrodnih osoba. Zemlja je usvojila građansku inicijativu za rodno neutralnu definiciju braka tek prošle jeseni. Također, Kršćanski demokrati, jedna od vladinih stranaka, nedavno je odbila prijedlog novog zakona o majčinstvu koji bi olakšao roditeljstvo istospolnim ženskim parovima.

„Što se nas tiče, što uključiti u rad na poboljšanju rodne ravnopravnosti stvar je interpretacije. Naše mišljenje se razlikuje od interpretacije propisane u programu o rodnoj jednakosti u predloženom zakonu o majčinstvu i braku“, kaže predstavnik te stranke u parlamentu, Jouko Jääskeläinen.

Ministrica pravosuđa s druge strane kaže da joj je žao što prijedlog nije prošao, te da će sljedeća vlada morati raditi na njegovom ostvarenju. [P.B.] NIKK


Povezano