Natašu Kandić, uglednu mirotvorku i aktivistkinju za ljudska prava iz Beograda, za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir nominirali su američki senator Roger Wicker i kongresmen Eliot Engel, objavila je američka Komisija za sigurnost i suradnju u Europi, poznata i kao Helsinška komisija.
Republikanac Wicker, predsjednik Helsinške komisije, te demokrat Engel, član Odbora za vanjsku politiku američkog Kongresa, u obrazloženju nominacije podsjetili su kako je Nataša Kandić 1992. u Beogradu osnovala nevladinu organizaciju Fond za humanitarno pravo (FHP) „kako bi dokumentirala teška kršenja ljudskih prava“ u ratovima devedesetih. „Dokumentacija FHP o tim zločinima postala je ključna za izvršenje pravde“, stoji u obrazloženju.
„Fond za humanitarno pravo nastavio je svoj rad kroz sukobe i u sredini neprijateljski nastrojenoj prema borcima za ljudska prava. Previše ljudi u Srbiji pokušava negirati stravične zločine ili ih opravdava sotonizirajući žrtve, a još veći broj je šutio dok se etničko čišćenje nesmetano odvijalo. Nasuprot tome, s Natašom Kandić na čelu, FHP se javno oglašavao protiv činova agresije, izvještavao o počinjenim zločinima i odbacivao mržnju na kojoj su bili zasnovani. Iako je to nemoguće izmjeriti, uvjereni smo da su napori fonda odvratili neka dodatna kršenja ljudskih prava”, ističu Wicker i Engel.
FHP pod vodstvom Nataše Kandić napravio je detaljan popis žrtava rata na Kosovu 1999. godine, a već nekoliko godina predvodi inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o stradalima ratova devedesetih (REKOM).
Nataša Kandić, među ostalim, osobno je zastupala obitelji žrtava na suđenju za zločin na Ovčari pred sudom u Beogradu. Za taj ju je napor 2006. tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odlikovao ordenom „Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske“, za zasluge u promociji moralnih vrijednosti kroz sudjelovanje u mnogim humanitarnim akcijama.
“Taj čin ne smatram primjerenim komentirati na osobnoj razini. Veliki bi napredak bio kada bi na predstojećem summitu Berlinskog procesa u Londonu, u srpnju ove godine, vlade država bivše Jugoslavije potpisale osnivanje REKOM-a, i kada bi se tome pridružila i Hrvatska. Tada bi se moglo reći da je REKOM zaslužio neku nagradu,” izjavila je Nataša Kandić za Novi list.
