Prošlu je godinu doktorica znanosti Mirela Holy, saborska zastupnica, članica SDP-a, započela kao ministrica zaštite okoliša i prirode. Početkom ove godine neki od njezinih planova vezanih uz uvođenje reda u resorne zakone trebali su već startati u praksi. Umjesto toga, Holy je sredinom prošle godine dala ostavku. Pozicije ju je koštao jedan e-mail. Ona, međutim, nipošto nije ostala bez političke atraktivnosti.
S kakvim političkim ambicijama ulazite u ovu godinu?
- Nadam se da ću dužnost saborske zastupnice obnašati u javnom interesu. Politika je grub posao i svi mi koji se bavimo ovim poslom moramo biti spremni na udarce.
Prošlo je više od pola godine otkako ste podnijeli ostavku na mjesto ministrice zaštite okoliša i prirode. Je li vam žao što više nemate moć djelovanja koju pruža takvo mjesto?
- Jako mi je žao što nisam imala vremena realizirati politiku zaštite okoliša i prirode iz Plana21 i pokrenuti nužne reforme u ovim iznimno važnim sektorima, ali mi nije žao zbog gubitka moći koju donosi ministarska pozicija. Na toj sam poziciji bila okružena mnogim neiskrenim ljudima koji su mi se ulizivali vrijeđajući moju inteligenciju i pokazujući da su osobe bez integriteta.
Kao ministrica predložili ste reformiranje triju zakona - o otpadu, zaštiti okoliša i zaštiti prirode. Što je u tim zakonima bilo vrijedno promjena?
- Ključna reforma u Zakonu o otpadu je značajno pojednostavljenje i podizanje transparentnosti procedura izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom, postupno ukidanje koncesija na posebne kategorije otpada koje su dovele do sadašnjeg netransparentnog, netržišnog i koruptivnog sustava te uvođenje tzv. recovery organizacija u sustav gospodarenja nekim posebnim kategorijama otpada, posebice ambalažnim otpadom.
U Zakonu o zaštiti prirode ključna reforma je pokretanje Nacionalne parkovne agencije po uzoru na američki model kojim bi se racionalizirao, modernizirao i učinio održivim sustav upravljanja zaštićenim područjima koji je sada skup, neučinkovit i ne služi za financiranje sustava zaštite prirode već šerifovskih hirova ravnatelja parkova i lokalnih političkih elita. Ključna reforma u Zakonu o zaštiti okoliša je pojednostavljenje i podizanje transparentnosti procedura vezanih uz ishođenje rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš te podizanje kvalitete i objektivnosti studija utjecaja na okoliš (SUO).
EU je vaše prijedloge pozitivno ocijenio, no oni svejedno nisu još u saborskoj proceduri. Kako to objašnjavate?
- Pokušala sam razgovarati s ministrom Zmajlovićem zbog čega zakoni još uvijek nisu u proceduri, ali on se ne javlja na moje pozive i otkazuje sastanke pa vam ne mogu odgovoriti zbog čega je tako. Ministar tvrdi da su prijedlozi loši i iznosi laži vezane uz proceduralne razloge. On je sada duže ministar no što sam ja bila ministrica, a nije napravio ništa. U svom kratkom mandatu uspjela sam ustrojiti potpuno novo ministarstvo, izraditi i provesti javnu raspravu u trajanju od mjesec dana za tri nova zakona te ih poslati u Bruxelles, a on nije u stanju u šest mjeseci korigirati i popraviti već gotove zakone i poslati ih u proceduru.
Protivili ste se velikim projektima: hidroelektrani na Ombli, elektrani Plomin 3, gradnji golfskih terena na Srđu... Zašto?
- U slučaju HE Ombla radi se o rizičnom i skupom projektu koji neće riješiti energetske probleme Hrvatske jer se radi o HE snage samo 68 MWh. Tehnologija planirana za novi blok u Plominu trebala bi dovesti do poboljšanja u nekim ključnim ekološkim parametrima. Prije svega mislim na sumporove i dušikove spojeve, smanjivanje emisija lebdećih čestica u odnosu na postojeće stanje.
No, negativna strana te tehnologije je veliko povećanje emisija CO2. Hrvatska ove godine ulazi u sustav trgovine emisijama što podrazumijeva da će ta tehnologija biti skupa. Danas, po mojem mišljenju, postoje puno prihvatljivije tehnologije za korištenje ugljena kao energenta za termoelektrane od ove prihvaćene. Što se tiče golfa na Srđu taj projekt ne smatram spornim iz pozicije zaštite okoliša, već iz pozicije javnog interesa, mogućeg pogodovanja privatnom investitoru i nestrateškog upravljanja iznimno vrijednim prostorom oko Dubrovnika te slijedom toga smatram da bi o projektu trebali odlučiti građani i građanke Dubrovnika na referendumu.
Vaš nasljednik na ministarskom mjestu, Mihael Zmajlović, ima potpuno suprotan odnos prema tim projektima, vaše prijedloge promjena u resornim zakonima smatra lošima... Kako to komentirate?
- Očigledno nije čitao politiku zaštite okoliša i prirode iz Plana 21 ili smatra da Plan 21 nije ugovor Kukuriku koalicije s građanima koji je on kao ministar obavezan provesti i poštivati.
Pratite li sagu o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole?
- Tužna je ova histerija oko zdravstvenog odgoja jer još jednom pokazuje da pojedine skupine u društvu ne razumiju važnost seksualne i rodne edukacije kao jednog od temelja pravednijeg društva civilnih vrijednosti.
Nedavno ste od Hrvatskog helsinškog odbora dobili nagradu “Miko Tripalo” za ljudska prava u čijem obrazloženju se kaže i kako ste bili “velika prepreka onima koji potezom pera mogu uništiti sustave podzemnih kraških voda ili ugroziti ljudske živote u regijama i gradovima osuđenim na udisanje otrovnih plinova (...). Zato su joj i pripremili lomaču, koja je ipak ponajprije bacila svjetlo na njihove prioritete”. Kako ste se osjećali slušajući ovo obrazloženje?
- Znala sam da sam se kao ministrica zamjerila mnogima. Tome sam svjedočila od samog početka mandata kada su me medijski ‘razapinjali’ gotovo svaki dan. Bila sam im laka meta jer sam drukčija pa su moje ‘afere’ bile mnogobrojne i svakodnevne - uvođenje ‘zelenog ponedjeljka’, pad u Zagorju, odabir suradnica, frizura, šminka, odjeća, sve jako bitne političke teme. Zvali su me glupačom, neznalicom, nemoralnom i pokvarenom, nakazom. Postigli su što su htjeli i sigurna sam da su zadovoljni jer su sve reforme u području zaštite okoliša i prirode zaustavljene.
Da se možete vratiti na početak prošle godine, što biste promijenili?
- Neke od prvih suradnika u Ministarstvu i izjavu o postupku protiv Sanje Kalambure. [L.G.] Slobodna Dalmacija...
Prošlu je godinu doktorica znanosti Mirela Holy, saborska zastupnica, članica SDP-a, započela kao ministrica zaštite okoliša i prirode. Početkom ove godine neki od njezinih planova vezanih uz uvođenje reda u resorne zakone trebali su već startati u praksi. Umjesto toga, Holy je sredinom prošle godine dala ostavku. Pozicije ju je koštao jedan e-mail.