Dan nakon predsjedničke inauguracije i prvog dana Trumpove administracije, 21. siječnja, u Washingtonu će se održati veliki prosvjed žena protiv njegove politike pod nazivom Women’s March on Washington. Dolazak je potvrdilo više od 180.000 ljudi.
Ideja o okupljanju krenula je na društvenim mrežama i ubrzo postala viralna. Smatra se da bi to mogla biti najveća masovna mobilizacija koju je Amerika vidjela kao odgovor na predsjedničku inauguraciju.
Iako je krenuo kao grassroot pokret, maršu su se kao službeni partneri priključile velike organizacije kao što su Planned Parenthood i NARAL Pro-Choice America, a organiziranje su preuzeli iskusne aktivistkinje iz New Yorka među kojima su Tamika Mallory, aktivistkinja za kontrolu oružja, Linda Sarsour, direktorica Arapsko-američke udruge, Carmen Perez, voditeljica udruge za pravnu reformu Gathering for Justice i Bob Bland, modna poduzetnica. Dolazak su najavile i mnoge poznate žene.
Usprkos brojnim organizacijskim problemima, marš je uspio dobiti službenu dozvolu za okupljanje oko 200.000 prosvjednika ispred Kongresa na Capitol Hillu koji će krenuti prema Bijeloj kući. Prijevoz je organiziran preko Rallyja, internetske stranice koja organizira prijevoz na prosvjede.
Support the Women's March on Washington today. We'll see you 1.21 in D.C. https://t.co/eNUNMAL4ji pic.twitter.com/7HvxJnbXcH
— Women's March (@womensmarch) January 2, 2017
Za one kojie 21. siječnja ne mogu doći u Washington, održavaju se marševi solidarnosti u više od stotinu američkih gradova. Očekuje se da će neki od njih, kao što je bostonski marš, privući tisuće sudionika/ca.
Golema, spontana reakcija govori mnogo o ovom trenutku u američkoj politici. Trump bi mogao pokrenuti novo zlatno doba ljevičarskog aktivizma. Marš žena na Washington okupio je mnoge liberalne ciljeve, od prava imigranata do rješavanja policijskih ubojstava Afroamerikanaca. No u samom središtu nalazi se zahtjev za jednakim pravima za žene nakon izbora na kojima je poražena predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton.
“Želimo jasno poručiti zemlji na nacionalnoj i lokalnoj razini da nećemo šutjeti i dopustiti da netko umanjuje prava za koja smo se borile”, rekla je Tamika Mallory.
Za inauguracijski vikend priprema se i štrajk žena. 20. i 21. siječnja žene neće raditi i obavljati neplaćeni kućanski rad kako bi pokazale političku moć žena na radnom mjestu, ali i u domu. Štrajk ne podupire samo izlazak s posla i sprečavanje ekonomske eksploatacije, nego ujedno prekida neplaćeni emocionalni i kućanski rad koji se očekuje od žena kao zadana društvena funkcija.
“Neke žene govore o kućanskim poslovima i čišćenju, no raspon rada je širok“, objašnjava organizatorica Erin Mahoney. „Od štrajka, odnosno odbijanja lažnih osmijeha do emocionalnog rada u svojim vezama i zajednicama – žene rad obavljaju neprimjetno, brinući se da se svi dobro osjećaju i bildajući muški ego”.
Štrajk je pokrenula organizacija National Women’s Liberation koju su većinom osnovali aktivisti/kinje iz 1960-ih. Organizatori imaju jasan plan i popis političkih zahtjeva koji uključuju minimalnu plaću od 15 dolara na sat, slobodan pristup kontracepciji, pravo na pobačaj, nacionalizaciju zdravstvenog sustava i besplatne vrtiće.
Sada kada je Trumpova pobjeda pobudila aktivističku energiju u ljudima, organizatorice štrajka žele da inauguracija označi početak pokreta za oslobođenje žena koji će se sljedećih godina odupirati patrijarhalnim politikama. [L.P.] Vox/The Washington Post/Mic…
