U sklopu projekta MA#ME – osnaživanje zatvorenica za roditeljsku ulogu i uključivanje na tržište rada, udruga RODA jučer je u Maloj kući dječjih prava organizirala okrugli stol na temu Zatvorenice majke: #Perspektiva# na kojemu su se osvrnule na dosadašnje rezultate aktivnosti projekta i buduće ciljeve.
Projekt MA#ME provodi se u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnim uredom Požega, Centrom za podršku i razvoj civilnog društva Delfin iz Pakraca te u suradnji s Uredom pravobraniteljice za djecu i Upravom za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa.
Projekt je trenutno na polovici svoje provedbe a njegov je završetak planiran za veljaču 2016. U tom će periodu RODA s partnericama analizirati javne politike, prakse i druge dokumente o socijalnoj inkluziji i povećanju kvalitete života zatvorenica i njihovih obitelji, te provesti kampanju za povećanje svijesti o ovim problemima kroz zagovaračku inicijativu baziranu na rezultatima analiza i edukacija.
Kako je na okruglom stolu istaknula zamjenica Pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika, radi se o projektu izuzetno bitnom kako za same majke zatvorenice, tako i njihove obitelji, a posebno djecu.
U Hrvatskoj populaciju unutar zatvora čini u prosjeku oko 5% žena od čega njih između 60 i 80% ima obitelji i djecu. Međutim, unutar čitavog sustava (od zatvora do centara za socijalnu skrb) se ne radi dovoljno kako bi se majkama olakšala komunikacija s njihovim obiteljima, ali i djeci profesionalno objasnilo zbog čega roditelj boravi unutar institucije – olakšavajući proces podjednako za obje strane.
Projekt tako po prvi put, a po uzoru na inozemne prakse, postavlja pitanje što se događa s djecom čije majke završe u zatvoru, kako se djeca osjećaju, prepoznaju li namjenu te institucije te na koji su način tretirana unutar nje.
Razvijanje alata za zdraviju komunikaciju majki-zatvorenica i djece
Kroz provedbu projekta udruga RODA poseban je naglasak stavila na suradnju s mladim studenticama i studentima iz struke, koji su se po prvi puta na profesionalnoj razini bave projektom koji je usko vezan za područje njihova budućeg rada.
Tako je na okruglom stolu Marija Knežević, apsolventica psihologije na Hrvatskim studijima, predstavila svoj rad “Psihosocijalne posljedice boravka u zatvoru na majke i njihovu djecu”. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj živi nekoliko tisuća djece čije su majke u zatvoru, a potonje se kao posebno ranjiva kategorija susreću s nizom prepreka u odnosu na muškarce zatvorenike.
Osim teškog i traumatičnog odvajanja od roditelja, (popraćenog svjedočenjem uhićenju, sudskom procesu, a potom i eventualnom izricanju kazne i boravku u samom zatvoru) djeca često imaju netočne informacije o tome gdje im se roditelji točno nalaze, razvijaju sklonost depresiji i anksioznosti, a nije isključen ni manjak želje za druženjem s vršnjacima koji i sami često imaju predrasude prema djeci roditelja-zatvorenika.
Kako je istaknuto, upravo je zbog toga iznimno važno provesti program edukacije o roditeljstvu u zatvorskom okruženju, ali i prilagoditi posjete djece roditeljima u zatvoru. Zbog toga će se u sklopu projekta organizirati 100 putovanja, kako bi se sufinanciralo pravo djece na posjet roditeljima te pravo roditelja na samo skrbništvo.
U tom kontekstu najinteresantnije je bilo čuti izlaganje socijalne radnice Monike Bašić koja je u sklopu vlastitog istraživanja provela niz intervjua sa zatvorenicama koje imaju malodobnu djecu, fokusirajući se na njihova iskustva te izvore formalne i neformalne podrške unutar kojih se ova interakcija može odvijati.
Kako je istaknula, većina majki održava kontakt s djecom bilo putem telefonskih razgovora i pisama ili putem susreta u okruženju koje nije zatvor (ako izdržavanje kazne to dopušta. Međutim, velik broj njih odbija susret s djecom u zatvoru kako bih ih zaštitili od negativne percepcije okruženja u kojem se nalaze.
Kako zaključuje, uspostavljanje sustava paralelne podrške kako majkama u zatvoru tako i njihovoj djeci i ostalim skrbnicima, zatim poštivanje majčinog odabira da ih dijete ne posjećuje unutar institucije te promjena mehanizama pripreme djeteta i skrbnika za zatvorske posjete među potencijalnim su rješenjima ovog problema.
Zapošljavanje žena u zatvorima i van njih
Poseban je naglasak projekta na zapošljavanju žena koje izlaze iz zatvorskog sustava. U zemlji u kojoj je teško pronaći posao visoko kvalificiranim građankama i građanima, onima s društvenom stigmom boravka u zatvoru još je teže. Interesantno je kako u hrvatskim zatvorima više od muškaraca rade upravo žene: njihovo je zaposlenje unutar institucije lakše ostvariti kako zbog manjeg broja zatvorenica ali i stereotipne podjele rada u kojima je više posla za percipcirana “ženska zanimanja” i poslove poput šivanja.
Udruga RODA u provedbi projekta odlučila je zaposliti upravo ove žene, dajući im priliku da rade na izradi promotivnih i drugih materijala neposredno vezanih za sami projekt.
U sklopu projekta MA#ME udruga RODA provodi i niz praktičnih aktivnosti kojima doprinos i poboljšanje kvaliteta života zatvorenica majki i njihove djece daje u ruke samim građanima. Tako je tijekom prošle godine provedena akcija sakupljanja knjiga za biblioteku Ženske kaznionice u Požegi te akcija prikupljanja društvenih igara za djecu kako bi prilikom posjeta zatvoru u nešto opuštenijoj dinamici mogli provoditi interakciju s majkama i s drugom djecom. K tome, u sklopu projekta prikupljaju se anonimna iskustva žena koje su izdržavale ili izdržavaju zatvorsku kaznu s naglaskom na promjenu dinamike unutar obitelji; a u narednom se periodu, na individualnoj razini zatvorenica – dijete, planira se i snimanje osobnih priča koje će putem DVD-a majke zatvorenice moći slati svojoj djeci.
U sklopu projekta udruga RODA s partnerima u narednom će periodu predstaviti druga istraživanja i aktivnosti. Iz viđenog na okruglom stolu jasno je da se radi o kvalitetnom projektu koji po prvi puta na ozbiljnoj razini kroz aktivnosti i analize problema i rješenja s kojima se zatvorenice susreću progovara o do sada tabu temi unutar zatvorskog sustava i društva općenito.
Više o projektu možete doznati i pratiti na službenom siteu udruge RODA koji se redovito nadopunjuje informacijama o aktivnostima i projektima.
Piše: Marino Čajdo
Tekst je objavljen je u sklopu temata ‘Rodna prizma za ravnopravnije društvo’ koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
