Objavljeno

Libra Libera: Oslobodite um!

Libra Libera njeguje teorijski sadržaj „koji uistinu škaklja i bode, to nije teorija koju želimo slijediti slijepo“, riječi su Katarine Peović Vuković, docentice na Filozofskom fakultetu u Rijeci i glavne urednice časopisa koje najslikovitije opisuju njegovo predstavljanje održano u ponedjeljak u Booksi.

O stanju na teorijskoj sceni i opstojnosti kritičke teorije spram dominantnog postmodernističkog skepticizma prema velikim ideologijama, filozofskim sustavima i znanstvenim tezama, akceleracionizmu i kritičkoj teoriji Gayatri Chakravorty Spivak, uz Peović Vuković govorili su Slaven Crnić, suradnik na Odsjeku za kulturalne studije u Rijeci i suradnik Centra za ženske studije, Ante Jerić, suradnik Multimedijalnog centra MAMA i Ivana Rogar, jedna od urednica Libre.

Na pitanje može li se danas govoriti o matrici teorijskog razvoja ili teoretičari stvaraju preraznolika djela koje je moguće svrstati samo u uvjetne okvire, i postoji li poveznica sa stanjemu književnosti postmoderne, Peović Vuković odgovara kako u Libri nastoje odgovoriti postoji li veza između književnosti i teorije i mogu li se povući neke paralele. „Ono što je nama od početka zanimljivo jest svojstvo to dvoje da se paralaktički čine nespojivim, a istovremeno jedno bez drugog ne mogu. Najbolji primjer za to je konceptualna književnost“, istaknula je Peović Vuković.

U Libri broj 33 o konceptualnoj književnosti Vanesse Place, Roberta Fittermana i Sophie Calle pišu Blake Butler, Thom Donovan, David L. Ulin, Lauren O’Neill-Butler i Sara Bremen, a temat o koneptualnoj književnosti otvara Kenneth Goldsmith, osnivač UbuWeb arhiva svojim tekstom, a slijede dva intervjua s njim.

Peović Vuković kao osobno najuzbudljiviju na teorijskoj sceni navodi „tezu o kraju ideologija kao lažnoj tezi, tezu kojoj se suprotstavlja ona o postideologiji čija je najveća gesta kojom se koristi, proglašavanje neideologičnosti,kako bi ideologija mogla progovarati“.

„Ono što je danas jako važno“, navodi Peović Vuković, „jest da se vratimo jednom tipu simboličkog označitelja oca ili Drugog i nametnemo sebi restrikciju jer, ako djelujemo kao da ne vjerujemo, već jesmo u ideologiji, već djelujemo ideološki. Librina je misija stoga upozoravanje na mogućnost jednog tipa askeze, koji sebi moramo nametnuti kako bismo izašli iz ideologije i osvrnuli se na poziciju u kojoj se ponašamo kao da ne vjerujemo u svoju ideologiju. Nekad to radimo i krajnje cinično, ali promrdat’ subjekt danas je najteže. Najteže je promrdat’ subjekte koji misle da su izvan ideologije“.

Kontekst današnje kritičke teorije Rogar je opisala kao dominantno usmjeren na ekonomsko stanje. Peović Vuković naglasila je kako je „kontekst najbolji predtekst za ono što bismo željeli pitati“ i pritom naglasila istu poziciju domaćih i inozemnih teoretičara koji se nalaze u „klasnom ratu, u kojem je klasa izgubila obilježja klase“.

Crnić kao urednik temata u Libri broj 33 akceleracionizam navodi kao „nešto što dobro prianja uz marginu“. Pojam akceleracionizma je uveo Benjamin Noys u knjizi Ustrajnost negativnog i označava ljevičarsku teoriju koja usvajanje kapitalizma i svih oblika konzumerizma vidi kao jedino oružja borbe protiv njega samog. U sklopu ovog temata uz uvodni Jerićev tekst o akceleracionizmu pišu Ray Brassier, Alex Williams, Nick Srnicek, McKenzie Wark i Benjamin Noys. Williams kao akceleracionizam danas vidi „ideje u rangu od postkapitalističke tehnopolitičke teorije, preko sci-fi spekulativnog kozmističkog dizajna, do univerzalnih racionalističkih epistemologija“.

Temat o kritičkoj teoriji Gayatri Chakravorty Spivak, uredio je Jerić i sadrži uvodni tekst i dva prijevoda autoričinih tekstova Razmišljajući o Edwardu Saidu: stranice iz memoara i Kultura: Situiranje feminizma. „Ona zauzima poziciju koja je istovremeno središnja i marginalna. Ona je već tada sporila autoritet i to na takav način da je ta njena kritika udarila smjer jednom novom načinu promišljanja koji se kasnije pokušava ustanoviti kao disciplina, a to su postkolonijalni studiji“, istaknuo jeJerić.

Broj 33 krase strip Travisa i Breta Millarda i dizajn Mirka Rastića.

Nedovoljno poznate i izvaninsitucionalne teorijske paradigme, kultni ali neprevedeni/e autori/ice, manje prevođeni autor/ice i još neafirmirani autori/ice ili prema Rogar, „rubna književnost i teorija“, glavni su akteri/ice i sadržaj časopisa Libra Libera koji će sljedeće godine obilježiti 20. godinu postojanja. [A.P.]

Časopis možete čitati i u elektroničkom obliku.


Povezano