U sklopu sedmog sajma knjiga Kičma u Rijeci održana književna večer na kojoj smo imali/e priliku upoznati se s aktualnim slovenskim LGBT autoricama te razgovarati o situaciji na LGBT književnoj sceni u Sloveniji i regiji.
Koordinatorica večeri u Book Caffeu Dnevni Boravak, Doris Pandžić, razgovarala je s Tatjanom Greif iz ljubljanske neprofitne organizacije ŠKUC o nakladi Vizibilija: lezbijskoj biblioteci koja se tematski fokusira na žensku homoerotiku te je dosad izdavala dva do tri naslova godišnje.
O položaju LGBT književnosti na prostorima Balkana, Greif je izjavila kako se radi o kompleksnom pitanju budući da LGBTQ nije homogena skupina te postoje brojne polemike o tome što bi LGBT književnost uopće trebala biti: moraju li autori nužno biti gay ili se radi samo o tematici koju ova književnost obrađuje. Primjerice, prvi lezbijski roman Strast napisao je muškarac, David Pijade.
Iako je LGBT književnost i dalje getoizirana, Greif je spomenula neke organizacije koje nagovještaju rastući trend objavljivanja, poput beogradskog Labrisa koji se između ostalog bavi i ‘književizmom’: književnim aktivizmom, te zbornik lezbijskih priča Pristojan život koji je uredila Dragoslava Barzut. Nadalje, moguće je uočiti da se djela LGBT autora/ica objavljuju i u većim nakladničkim kućama, čime na neki način postaju dio mainstreama. No, takve objave nisu sistematične, kao niti zastupljenost LGBT autora/ica u konkurenciji za književne nagrade te se stoga postavlja pitanje je li njihovo povremeno pojavljivanje u tim sferama samo odraz umjetne političke korektnosti ili se radi o konačnom priznanju kvalitete takvih radova.
O položaju književnica u slovenskoj književnosti, Greif je izjavila kako je roman i dalje izrazito maskulina domena, dok su u poeziji i kratkoj priči žene sve više vidljive te je naglasila važnost ženskog tematiziranja seksualnosti i iznalaženja novog vokabulara za redefiniranje vlastitog identiteta.
Foto: Vedrana Strižić
Razgovor se nastavio s Danijelom Almesberger iz riječke udruge LORI koja je ukratko predstavila djelovanje organizacije velikim dijelom fokusirano na edukaciju i senzibilizaciju javnosti za LGBT pitanja, ali i na edukaciju i pomoć unutar same zajednice, poput raznih psiholoških radionica kojima je cilj osnaživanje i pružanje korisnih informacija. Važan segment djelovanja Udruge LORI zauzima i kulturni aktivizam, unutar kojeg svoje mjesto ima i književnost. Rezultat tog djelovanja je Infoteka, zbirka filmova, časopisa, glazbe te knjiga LGBT autora ili tematike, koje je teško ili nemoguće pronaći u 'službenim' knjižnicama. Od raznih projekata udruge Almesberger je istaknula natječaj za kratku priču LGBT tematike, Obojimo književnost duginim bojama, proveden u suradnji sa knjižarom RiBook te LGBT stand up večeri u klubu Tunel.
Nakon toga uslijedilo je kratko predstavljanje i čitanje slovenskih autorica, Petre Hrovatin koja je čitala poeziju iz svog prvijenca Mednožje misli; Urške Sterle, autorice popularne zbirke kratkih priča Večno vojno stanje, čija je cijela naklada rasprodana prije službene promocije knjige; Kristine Hočevar, koja je osvojila utjecajnu slovensku književnu nagradu „Jenkova nagrada” za zbirku pjesama Na zobeh aluminij, na ustanicah kreda te književnice i aktivistice Nataše Sukič.
Foto: Vedrana Strižić
Gošće iz Slovenije istaknule su pozitivnu praksu LGBT književnih večeri, koje se u Ljubljani kontinuirano održavaju i vrlo su popularne. U Rijeci su one, nažalost, rijetkost, no da postoji interes za takva događanja pokazao je i odličan odaziv publike, koja je napunila Dnevni boravak, a reakcije prisutnih bile su i više nego pozitivne. Da nas očekuju pomaci u tom segmentu najavile su članice Udruge LORI, koje su u proljeće započele s ciklusom tribina na temu LGBT književnosti, a koji bi se uskoro trebao nastaviti. Za očekivati je i nove projekte kojima će se ovakva književnost i njezini autori/ce promovirati. Natječaj Obojimo književnost duginim bojama pokazao je da i kod nas postoji značajan broj autora/ica koji se bave LGBT pitanjem u formi književnih djela te da je potrebno iznaći alternativne platforme kojima će ih se predstaviti publici, s obzirom da je mainstream izdavaštvo u tom pogledu, nažalost, za većinu nedostupno.
Pišu: Doris Kramarić i Petra Bezjak
