Objavljeno

Koriste li očevi u Hrvatskoj mogućnost roditeljskog dopusta?

Kako doista mali broj očeva u Hrvatskoj koristi roditeljski dopust, svega 2%, prošlog je tjedna organiziran okrugli stol na kojem se raspravljalo o potrebi i prednostima intenzivnijeg angažmana očeva u ovoj praksi.

Dio je to projekta Budi tata koji provode udruga Roda i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje –CESI. Sudjelovali su predstavnici Centra za prirodno roditeljstvo, Statusa M, Portala Moj posao, Hrvatske udruge poslodavaca te Erste banke. Moderatorica je bila Renata Jelušić iz Rode. Rezultate svojih istraživanja predstavile su i prof.dr.sc. Ninoslava Pećnik i doc.dr.sc. Ivana Dobrotić  sa Studija socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

U prvom dijelu slijeda predavanja i rasprava naglasak je stavljen na razloge zbog kojih bi očevi trebali koristiti dopust, dok je u drugom više riječi  bilo o postojećim zakonskim okvirima te doprinosu poslodavaca.

Podsjetimo da je od 1. srpnja 2013. godine na snazi mogućnost da oba zaposlena roditelja koriste svoj dio roditeljskog dopusta koji nije prenosiv na drugog roditelja i u slučaju nekorištenja propada. Svoja neprenosiva dva mjeseca očevu mou iskoristiti do navršene osme godine djetetova života.

Istaknuti su mnogi pozitivni učinci na djetetov kognitivni i socioemocionalni razvoj te bolje mentalno i tjelesno zdravlje očeva. Za majke su prednosti niži roditeljski stres i veće zadovoljstvo u partnerskim odnosima.

„Već dva tjedna dopusta doprinose smanjenju rodnog jaza u kućanstvu“, kaže Dobrotić.

Dopust su skloniji uzimati mlađi i bolje obrazovani muškarci. Prema istraživanju Portala Moj posaomuški ispitanici su kao razloge nekorištenja dopusta najviše navodili niske naknade, strah od gubitka posla i ismijavanje od strane kolega.

Da je potrebno mijenjati društvene poglede, istaknuo je i Natko Gereš iz Statusa M. Status M provodi više projekata s ciljem uključivanja mladića i muškaraca u postizanje rodne ravnopravnosti.

„Treba raditi na razbijanju slike oca kao figure koja se povremeno pojavljuje“, izjavio je Gereš.

Osim nužnosti kvalitetnije zakonske regulative i mijenjanja društvene percepcije, u zaključcima je spomenuta i informiranost, odnosno izostanak iste kod velikog broja ljudi. Uzevši to u obzir, jasno je da je ovoj temi potrebno posvetiti više medijskog prostora.

Piše: Mateja Čleković


Povezano