Objavljeno

Jednaka prava na mirovine za žene moraju biti u srcu svih mirovinskih reformi

Europski ženski lobi (EWL) pokrenuo je kampanju “Zajedno to možemo ostvariti, jednaka mirovinska prava za žene sada!” Kampanja usmjerava pozornost na očitu diskriminaciju žena u starijoj dobi, a napravljen je i video koji pokazuje da je potrebno promijeniti model muškarca hranitelja obitelji u model jednakog zarađivanja i brige za Europu sutrašnjice istovremeno štiteći mirovinska prava žena sadašnjice.

“Prvi koraci su podizanje svijesti i kontroliranje. Da bismo pobijedili/e rodni jaz u plaćama i mirovinama moramo staviti ženska prava u središte svih mirovinskih reformi”, izjavila je Joanna Maycock, glavna tajnica EWL-a.

Rodne razlike u mirovinama u Europi iznose nevjerojatnih 40% što znači da za svakih 100 eura koje dobije muškarac, žena dobije samo 60 eura. Ovo je nedopustiva situacija i to gotovo 60 godina nakon što je u sporazume Europske unije unesena odredba o jednakoj plaći i 40 godina nakon što je prihvaćena prva direktiva o jednakoj plaći.

Rodni jaz u plaći (16%) stvara još veći rodni jaz u mirovinama (40%) što znači siromaštvo za mnoge žene u kasnijim razdobljima života. Europski ženski lobi poziva Europsku komisiju da donese konkretne mjere kako bi se razvio indikator za mjerenje rodnog jaza u mirovinama te izda preporuke svim zemljama članicama o smanjenju rodnog jaza u mirovinama kroz tekuće reforme mirovinskih sustava.

“Znamo da se žene suočavaju s dugoročnim posljedicama rodnog jaza u plaćama kada odu u mirovinu. Moramo početi mjeriti i nadzirati rodni jaz u mirovinama kako bismo izbjegli/e žrtvovanje novih naraštaja starijih žena”, kaže Maycock.

Žene se plaća manje, stoga one doprinose manje u svoje mirovine. Uz to, na mirovinski dohodak žena negativno utječe vrijeme provedeno izvan tržišta rada kada se brinu za djecu i/ili druge članove obitelji, kao i viši udio u poslovima sa skraćenim radnim vremenom i niže plaćenim sektorima gospodarstva.

Rodni jaz u mirovinama zrcali akumulaciju svih rodnih nejednakosti s kojima se žene suočavaju tijekom cijelog života, o čemu smo više pisale ovdje.

Ukratko…


Otkud jaz?

▸ Unatoč antidiskriminacijskim zakonima, većina žena još zarađuje znatno manje od muškaraca. Kao rezultat toga, i njihovi doprinosi i dodaci na mirovinu znatno su niži. U nekim zemljama članicama Unije ljudi koji zarađuju ispod određenog praga nemaju doprinose u mirovinskim fondovima i nemaju nikakvih dodataka na mirovinu.
▸ Žene podnose veći teret rada. Gotovo redovito, uz vlastiti plaćeni rad, žene ujedno obavljaju neplaćeni kućanski rad. Zbog toga žene češće uzimaju poslove sa skraćenim radnim vremenom što smanjuje doprinose za mirovinske fondove.
▸ U mnogim zemljama sadašnji naraštaj starijih žena nije imao jednak pristup obrazovanju kao muškarci te su zbog toga imale lošiji pristup kvalificiranim i bolje plaćenim položajima
▸ Ženama prijeti rizik od ranijeg isključivanja s tržišta rada, odnosno veći rizik gubitka posla i u većini europskih zemalja prijevremena mirovina
▸ Žene češće moraju prekidati svoj radni vijek. Velik broj žena odriče se plaćenog rada kako bi se brinule za starije članove obitelji ili djecu. To ponovno rezultira smanjenim doprinosima i dodacima.
▸ Rastave katkad rezultiraju nedovoljnom mirovinom žena.
▸ Činjenica da žene u prosjeku žive duže od muškaraca koristi se kao argument za niže mirovinske olakšice žena, što diskriminira pojedine žene.

Zašto su jednake mirovine važne?

▸ I žene su ljudi, a ne građani drugog reda! UN-ova Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) podsjećajući na Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine: “Diskriminacija žena krši načela jednakih prava i poštivanja ljudskog dostojanstva”.
▸ Još je dominantan model muškarac hranitelj obitelji: Mirovinski sustavi još se formiraju prema tradicionalnoj nuklearnoj obitelji s muškim hraniteljem i nezaposlenom ženom zbog čega mnoge žene ostaju bez prava na mirovinu.
▸ I žene su radnice, obrasci ženskog rada utječu na njihova prava tijekom cijelog života: Mirovinske sustave i zakone određuju muškarci da odgovaraju muškim obrascima zapošljavanja, a ujedno se ne mogu primijeniti na većinu starijih žena. Promjena obiteljskih modela i povećanje stope rastava trebaju se uzeti u obzir kod stvaranja mirovinskih sustava. Pitanja dijeljenja mirovine i stečena prava postaju jako važna.
▸ Žene nastavljaju snositi većinu neplaćenog rada i brige za druge: Žene i dalje imaju drukčije životne obrasce od muškaraca. Žene su, u načelu, odgovorne (i u starijoj dobi) za brigu o obitelji, partnerima, prijateljima i susjedima, a taj zadatak ne daje nikakva mirovinska prava.
▸ Feminizacija siromaštva kako žene stare: Starije se žene više oslanjaju na državne mirovine i stoga su ranjivije na rezove države koja mirovine zamjenjuje nekom vrstom privatne provizije. Nedavno su diljem Europe kao posljedica financijske krize uvedene mjere štednje koje disproporcionalno utječu na žene potkopavajući godine rada na integraciji žena na tržište rada te koče rodnu jednakost.

 

Prevela i prilagodila: Lana Perišić

 


Povezano